Pročitaj mi članak

Poljoprivrednici o sastanaku sa ministrom: Glamočić je držao monolog

0

Poljoprivrednici koji su bili na sastanku sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem u Vladi Srbije kažu za Nova.rs da je Glamočić sve vreme držao monolog i pričao 'svoju priču', te da su njihove predlozi odbijeni jer je budžet navodno preopterećen i u njemu nema para. Oni navode da će se u najskorije vreme sastati i da će se dogovoriti šta dalje da rade, ali da se neće predati.

Deo udruženja poljoprivrednika juče je u Vladi Srbije razgovarao sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem, u nadi da će se njihovi problemi rešiti i da će izaći iz teške situacije u kojoj su već neko vreme.

Poljoprivrednici su prethodno tri nedelje blokirali puteve širom Srbije, želeći da privuku pažnju na svoj položaj, kako bi država reagovala i odgovorila na njihove zahteve. Za to vreme su se suočavali sa pretnjama, pritiscima, hapšenjima i kaznama.

Oni su sredinom februara jasno izneli svoje zahteve i uputili pismo Ministarstvu poljoprivrede i Vladi Srbije. Tražili su hitno stopiranje kompletnog uvoza svih poljoprivrednih proizvoda, ali i da država otkupi postojeće viškove u robne rezerve; uvođenje kvote, kao i obavezne inspekcijske kontrole i laboratorijske analize svih poljoprivrednih proizvoda na graničnim prelazima. Među zahtevima bilo je i rešavanje problema otkupa mleka za sve proizvođače kojima je otkup obustavljen, uz obavezu otkupljivača da hitno nastave preuzimanje svih količina.

Tražili su i sprovođenje odgovornosti prema svim licima koja su svojim delovanjem učestvovala u urušavanju i uništavanju primarne poljoprivredne proizvodnje, čime su direktno, kako navode, ugrozila egzistenciju poljoprivrednika.

Ministar Glamočić se nakon sastanka u Vladi Srbije oglasio, te izrazio zadovljstvo „konstruktivinim dijalogom“. Naveo je da su se dogovorili o pomoći najugroženijim proizvođačima mleka i nastavku dijaloga. Sa druge strane, poljoprivrednici za Nova.rs navode da dogovora nema i da će se sva udruženja u najskorije vreme sastati da bi odlučili o daljim koracima.

Predsednik inicijativnog odbora Udružanja „Šajkača“ Slobodan Vidojević koji je bio na sastanku u Vladi Srbije, rekao je za Nova.rs da nikakav dogovor nije postignut sa Ministarstvom poljoprivrede, dodavši da je Ministarstvo iznelo šta oni mogu da urade, ali da poljoprivrednici to nisu prihvatili.

„Za sve što su predložili sada je kasno. Da je urađeno pre nekih godinu dana, nešto bi možda i bilo dobro. To su samo obećanja, da jednim delom oni ‘pritegnu’ mlekare da vrate cenu mleka i to je to. Bilo je reči o svinjarstvu, što se tiče uvoza, da će oni naći neke modele. Ali sve su to samo obećanja“, rekao je Vidojević.

Istakao je da su poljoprivrednici dali svoje predloge koji mi mogli barem malo da im olakšaju situaciju, ali da su odbijeni.

„Mi smo davali neke naše predloge da država subvencioniše ovu razliku trenutno u ceni, kako mlekare budu podizale cenu mleka da tako država to smanjuje iz budžeta. Međutim, rekli su da je budžet preopterećen i da više dinar iz budžeta ne može da se izdvoji ni za kakva sredstva“, dodao je on.

Smatra da je ova trenutna situacija katastrofalna, posebno za proizvođače iz Čačka i Kraljeva, te da su poljoprivrednici razočarani.

„Proizvođači imaju cenu mleka od oko 30 i 25 dinara, a to su proizvođači koji prizvode od po 100, 120, 130 litara… To nisu mali proizvođači. Ono što smo mi mogli da zaključimo je da će polako da se ugasi mali seljak. Poljoprivrednici su razočarani. Nadali smo se da će biti koliko toliko nekog pomaka, da ćemo barem uspeti da vratimo cenu mleka na period od prošle godine iz septembra. To je nekih 45, 50 dinara za male proizvođače, a za velike 70 dinara“, rekao je Vidojević.

Na pitanje kakav je bio ministar prema njima tokom sastanka, rekao je da sve zavisi od toga koja je tema u pitanju.

„Pričao je svoju priču, više je držao monolog. Prvo što smo tražili, jeste da se puste iz pritvora Zlatko Kokanović i ovi ljudi iz Mačve, gde je on rekao da to nije njegova nadležnost, da to rade druge institucije. Milana Pajića i udruženje ‘Naše mleko’ nisu hteli da prime na razgovor, pa smo se mi pobunili. Posle smo se dogovorili interno da odemo na sastanak, zbog ovih naših ljudi koji su pogođeni. Oni gledaju opet razdor da naprave među poljoprivrednicima što im neće uspeti“, rekao je sagovornik Nova.rs.

Dodaje da je dijalogom moglo sve da se reši i pre, ali da iskreno vlast nije imala volje. Pozvao je sve poljoprivrednike da se sastanu da bi se dogovorili šta će im biti dalji koraci.

„Hteo bih da pozovem sva udruženja i poljoprivednike koji su bili u protestu, jer su svi u problemu, da se održi jedan veliki sastanak za koji dan, da se vidi šta ćemo dalje. Juče se niko nije nadao ovome, nadali smo se nekom pomaku, pa ovo je razočarenje svih nas“, istakao je on.

Naveo je da su danas blokade na tri lokacije, te da se traži da se uhapšeni poljoprivrednici puste iz pritvora.

„To je u Bogatiću u Mačvi i u Loznici. Večeras ćemo i mi otići da damo podršku kolegama u Bogatiću i u Loznici. Ovo je stvarno stramota da seljak bude u zatvoru, a ovi što su nama napravili problem, mlekare su puštene da rade i dalje šta oni hoće. Sramota je da država ne može da se suprotstavi mlekarama, trgovinskim lancima i uvozničkom lobiju, a seljaka mogu da hapse i maltretiraju“, rekao je Vidojević.

Što se tiče moguće radikalizacije protesta, navode da ostaje da odluče šta će biti dalje, ali da oni ne smeju da se predaju.

„Ako ovako ostane za dva, tri meseca u ovom našem selu biće za 30 do 40 procenata smanjena proizvodnja mleka. Ljudi će prodavati svoja grla na klanje. Država se stalno vadi na subvencije. Mi smo njima rekli da su nama subvencije pojele banke, onima koji su u kreditu. Ovo je treća godina koja je sušna, pa je cena stočne hrane, seno, kabasta hrana otišla nenormalno u vis i da mi više ne možemo da izdržimo. Zato smo tražili da država barem tri meseca tu razliku cena pokrije poljoprivrednicima, odnosno mlečnom govedarstvu, da se stabilizuje dok se ne stabilizuje cena mleka“, naveo je on.

Predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut rekao je za Nova.rs da nije bio na sastanku jer niko sa područja Vojvodine nije bio pozvan. Međutim, ima informacije o tome o čemu se razgovaralo od poljoprivrednika koji su bili prisutni.

„Vidimo da sistemski nikakva rešenja nisu ponuđena. Ono što je ponuđeno je tih pet dinara po litri mleka, gde je opet gradacija po količini mleka koji se otkupljuje. Na sastanku se osim mleka nije pomenula nijedna druga grana poljoprivede, ni žitarice, ni formiranje relevantne berze, niti voće, niti povrće, nikakve mere oko tih grana. To pokazuje da ministar poljoprivrede ili nema kapacitet ili ga ne interesuje da rešava problem, nego nastavlja dalje problem istim tempom“, rekao je Kleut.

Navodi da se juče razgovaralo tri i po sata u Vladi Srbije, a ništa nije dogovoreno.

„Da ponudite eto da će država da ‘stisne’ mlekare i da ćete dobiti pet dinara veću cenu mleka, a pre dva dana im spustite cenu mleka pet dinara. Bukvalno ispada da ćete samo da vratite pet dinara koje ste im ukrali dva dana pred pregovore. I da osigurate kao ‘siguran otkup’. Opet se spominje i Evropska komisija i kako se čeka odgovor da se odobre prelevmani“, rekao je on.

Dodaje da su najveće količine mleka u prahu ušle iz Belorusije i to 1.350 tona, a niti je to članica EU, niti kako Kleut navodi, imamo bilo kakav sporazum sa Belorusijom da bismo morali da uvozimo to mleko.

„Ali eto neko je zarađivao novac i svesno uništavao poljoprivredu. Ministarstvo poljoprivrede, kao ni Ministarstvo trgovine, nije radilo svoj posao. Reći ću vam da smo uvezli i pšenicu iz Ukrajine, a procenjuje se da ćemo mi imati oko 300.000 tona rod pšenice. Koji je razlog da uvezete pšenicu iz Ukrajine, ako mi imamo višak te pšenice?“, rekao je on.

Navodi i da im je pre tri godine zabranjen izvoz pšenice, kako ističe, bez ikakvog razloga, bez stručne analize.

„Cena naših proizvoda je jeftinija nego što je bila 2011. godine, tada je cena pšenice bila 24 dinara kilograma, a sada je 19 dinara. Poljoprivrednici ne mogu da opstanu, ne mogu da žive od svog rada. Ljudi uzimaju kredite i zadužuju se da bi ostali u proizvodnji. Niko neće ostati na selu ako nema računicu da može da živi od svog rada“, zaključio je Kleut.