Pročitaj mi članak

Građani ogorčeni zdravstvom: Čekanja mesecima, žalbe bez odgovora, sistem u kolapsu

0

Građani juga Srbije izuzetno su nezadovoljni zdravstvenim uslugama u državnim ustanovama, pokazuje anketa koju je sprovela JUGpres na području Leskovac, Vranje i Niš. Prema rezultatima, blizu 90 odsto ispitanika izjasnilo se da je nezadovoljno uslugama u javnim zdravstvenim ustanovama.

Više od 530 čitalaca popunilo je anketu, dok je njih više od 340 svoja iskustva podelilo na društvenim mrežama. Građani kao glavne probleme navode duga čekanja na preglede, nemogućnost zakazivanja, nepoštovanje termina, kao i neadekvatan i neprofesionalan odnos pojedinih zdravstvenih radnika.

„Mesecima se čeka na preglede, a ako nemate novca za privatnika, praktično ne možete da dođete na red“, navodi jedan od ispitanika.

Ipak, jedan od najzabrinjavajućih podataka odnosi se na činjenicu da čak 74,3 odsto ispitanika ne zna kome može da se žali ukoliko je nezadovoljno zdravstvenom uslugom. Samo četvrtina anketiranih upoznata je sa procedurama podnošenja žalbe.

Prema Zakonu o zaštiti pacijenata, svaka lokalna samouprava treba da ima savetnika za zaštitu prava pacijenata. U Leskovcu tu funkciju obavlja Slaviša Stojiljković, zaposlen u gradskoj upravi, koji je taj posao preuzeo kao dodatnu obavezu.

Kako navodi, građani se najčešće žale na neljubaznost, duga čekanja i probleme sa uputima i zakazivanjem. Tokom 2025. godine podneta su četiri pisana prigovora, dok je dato 474 saveta o pravima pacijenata. Ipak, veliki broj građana ne želi da ostavi pisani trag, iz straha da se ne zameri ustanovama.

Podatci pokazuju da čak 58,5 odsto građana koji su podneli primedbu nije dobilo nikakav odgovor. Čak i kada odgovor stigne, u više od polovine slučajeva on nije doveo do konkretnog rešenja.

Mnogi ispitanici ističu da su odustajali od daljeg obraćanja institucijama jer „nema ko da reaguje“ ili su se osećali kao da ih „šalju od jednih do drugih vrata“. Kao jedino praktično rešenje, većina građana navodi odlazak u privatne zdravstvene ustanove, često kod istih lekara koji rade u državnom sistemu.

Bilo je i slučajeva prijava u vezi sa smrtnim ishodima u bolnicama, gde su porodice izražavale sumnju na neblagovremenu ili neadekvatnu medicinsku pomoć, što, prema navodima savetnika, zahteva pokretanje vanredne kontrole.

Sve navedeno ukazuje na duboko nepoverenje građana u zdravstveni sistem, osećaj institucionalne zatvorenosti i uverenje da mehanizmi zaštite prava pacijenata postoje samo formalno.