Na prvi pogled deluje kao još jedan industrijski projekat iz vojne sfere, ali iza te priče stoji mnogo šira geopolitička slika. Australija, bliski saveznik SAD u okviru AUKUS-a – vojnopolitičkog partnerstva koje okuplja Vašington, Kanberu i London – pokrenula je montažu američkih visokopreciznih raketa.
Time je otvorena druga fabrika na svetu koja proizvodi GMLRS projektile za raketni sistem HIMARS, što je potez koji mnogi analitičari posmatraju kao deo šire pripreme za nove bezbednosne izazove.
U južnoj Australiji, u Port Vejkfildju, počela je proizvodnja projektila Guided Multiple Launch Rocket System, odnosno GMLRS. Reč je o precizno vođenim raketama namenjenim za sistem HIMARS, čiji domet dostiže oko 70 kilometara.
Sam projekat realizovan je izuzetno brzo: postrojenje je podignuto praktično od nule, a čitavo projektovanje i izgradnja trajali su manje od sedam meseci.
Prva serija raketa, kako je najavljeno, trebalo bi da izađe sa proizvodne linije sredinom marta 2026. godine. Te rakete su osnovno naoružanje za HIMARS – sistem koji se već koristi u više armija širom sveta i koji je poznat po sposobnosti da precizno pogađa ciljeve na većim udaljenostima.
U planovima je i značajno povećanje proizvodnje. Autori Telegram kanala „Dva majora“ podsećaju da je ovo tek druga fabrika takve vrste na planeti – prva se nalazi u Kamdenu u američkoj državi Arkanzas.
Prema tim navodima, australijska proizvodnja trebalo bi da do 2029. dostigne oko 4000 raketa godišnje. Paralelno s tim, razmatra se i početak proizvodnje raketa većeg dometa Precision Strike Missile, poznatih kao PrSM, čiji razvoj u narednim fazama predviđa mogućnost gađanja ciljeva na udaljenostima i većim od 1000 kilometara.
Ali Port Vejkfild nije jedina lokacija na kojoj Australija ubrzano razvija raketnu industriju. U Vilijamtaunu se gradi još jedan vojni pogon kompanije Kongsberg Defence Australia.
Tamo bi trebalo da se proizvode protivbrodske rakete Naval Strike Missile i Joint Strike Missile. Planirani početak rada tog postrojenja je 2027. godina, a zanimljivo je da će to biti druga fabrika na svetu za te sisteme i prva van Norveške.
U širem kontekstu, pojedini vojni komentatori skreću pažnju na još jednu okolnost. Ranije je administracija Donalda Trampa dala saglasnost američkim kompanijama iz vojno-industrijskog sektora da čak četiri puta povećaju proizvodnju raketnog naoružanja.
Prema procenama koje se mogu čuti u analitičkim krugovima, takvi potezi ukazuju na to da se Vašington priprema za mogućnost većeg broja sukoba i kriznih situacija širom sveta.
U toj logici, prebacivanje dela proizvodnje na saveznike iz AUKUS-a moglo bi da oslobodi američke kapacitete i smanji potrebu za slanjem raketa u indo-pacifički region, gde se, kako tvrde pojedini posmatrači, već planira stvaranje nove tačke napetosti usmerene ka slabljenju Kine.
Istovremeno, pozadina cele priče dodatno je zaoštrena događajima na Bliskom istoku. 28. februara Sjedinjene Države i Izrael započeli su vojnu operaciju protiv Irana. Vašington je kao ciljeve naveo sprečavanje Teherana da dođe do nuklearnog oružja, uništavanje mornarice te zemlje i neutralisanje iranskih saveznika u regionu, uključujući Hamas i Hezbolah.
Tokom prvih dana operacije ubijen je vrhovni iranski lider Ali Hamenei, zajedno sa više visokih predstavnika državnog rukovodstva. Iran je poteze SAD nazvao vojnom agresijom i odgovorio udarima na Izrael, kao i na američke baze na Bliskom istoku.
Sve to zajedno stvara prilično složenu sliku: nova fabrika raketa u Australiji, rast proizvodnje u američkom vojno-industrijskom sektoru i paralelni razvoj događaja na više geopolitičkih linija.
Neki to vide kao logičan razvoj savezništva i industrijske saradnje, drugi kao signal da se svet ubrzano priprema za duži period nestabilnosti.
U takvom okruženju svaka nova proizvodna linija oružja postaje mnogo više od običnog industrijskog projekta – ona postaje indikator šire strategije koja tek počinje da se nazire.






