Pročitaj mi članak

Uklonjen Ćacilend ispred Skupštine, nema više „Muratovih šatora“

0

Šatori ispred Narodne skupštine, u javnosti poznati kao „Ćacilend“, uklonjeni su nakon višednevnih reakcija građana, opozicije i dela stručne javnosti, koji su ovaj prostor doživljavali kao simbol političkog pritiska i uzurpacije javnog prostora.

Izvor: Video materijal uklonjenog ćacilenda: Vladimir Dujić

„Ćacilend“ je nastao kao mesto okupljanja pristalica vlasti i Srpske napredne stranke, uz svakodnevna dežurstva, ozvučenja i prisustvo stranačkih aktivista, što je kod dela javnosti izazvalo osećaj institucionalne okupacije centra Beograda. Prostor ispred Skupštine, koji bi po zakonu trebalo da bude neutralan i dostupan svim građanima, praktično je nedeljama bio blokiran.

Uklanjanje šatora dolazi nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će u narednom periodu biti uklonjene i druge privremene konstrukcije, uključujući i one u Pionirskom parku. Istovremeno je najavljeno da će na mestu šatora biti postavljeno „božićno selo“, što vlast predstavlja kao praznični i turistički sadržaj.

Kritičari, međutim, ukazuju da uklanjanje „Ćacilenda“ ne znači i suštinsku promenu odnosa vlasti prema javnom prostoru, niti odgovor na pitanja ko je, po čijem nalogu i o čijem trošku nedeljama držao šatori i obezbeđenje u samom srcu grada.

Za deo građana, uklanjanje šatora predstavlja olakšanje i vraćanje bar prividne normalnosti u centru Beograda. Za druge, to je samo kozmetička mera pred praznike, bez stvarne političke odgovornosti.

Ostaje otvoreno pitanje da li je „Ćacilend“ bio incident ili najava novog modela političkog delovanja u javnom prostoru — modela koji se, za sada, privremeno povukao, ali nije suštinski napušten.

Ko su ljudi za koje se tvrdi da su boravili u „Ćacilendu“

Prema medijskim izveštajima, fotografijama i svedočenjima građana, u takozvanom „Ćacilendu“ ispred Narodne skupštine nisu boravili samo stranački aktivisti, već i lica koja su u javnosti poznata po kriminalnim dosijeima, navijačkim grupama i vezama sa podzemljem.

Važno je naglasiti: ovo nisu sudske presude, već podaci koje su objavljivali mediji i koje institucije nikada nisu demantovale niti procesuirale.

1. Lica sa navijačke scene i kriminalnim dosijeima

Novinari i građani su identifikovali više osoba koje su:

  • ranije hapšene ili procesuirane zbog nasilnih krivičnih dela,

  • povezivane sa organizovanim navijačkim grupama,

  • viđane kao deo obezbeđenja ili „dežurstava“ u kampu.

Pojedini od njih su ranije pominjani u istragama za:
– dilovanje narkotika

– iznude

– nasilničko ponašanje

– ilegalno obezbeđenje

2. „Neformalno obezbeđenje“ bez oznaka

Građani su više puta prijavljivali prisustvo:

  • krupnih muškaraca bez obeležja,

  • lica koja nisu policija, ali su kontrolisala kretanje, snimala prolaznike i ulazila u verbalne sukobe sa građanima i novinarima.

Postavlja se pitanje:
ko im je dao ovlašćenja i po kom osnovu su delovali u zoni Narodne skupštine?

3. Povezanost sa ranijim aferama

Deo lica viđenih u „Ćacilendu“:

  • javljao se i u ranijim protestima kao kontra-demonstranti,

  • pominjan je u medijima u kontekstu stranačkih batinaških grupa,

  • povezivan sa parapolicijskim i parabezbednosnim strukturama.

4. Institucionalna tišina

Ni MUP, ni tužilaštvo:

  • nisu saopštili ko je obezbeđivao kamp,

  • nisu odgovorili ko je finansirao šatore, opremu i dežurstva,

  • nisu demantovali navode da su među prisutnima bila lica sa kriminalnim dosijeima.

Upravo ta tišina je ono što kod javnosti izaziva najveću sumnju.


Ključno pitanje

Ako „Ćacilend“ nije bio ništa sporno:

  • zašto nije bilo zvaničnog obezbeđenja,

  • zašto nije objavljen spisak organizatora,

  • i zašto institucije ćute o identitetu ljudi koji su nedeljama boravili u najčuvanijoj zoni države?