U vrhu preliminarnog spiska osoba koje će sankcionisati američke službe nalaze se Andrej Vučić i njegova poslovna i intimna partnerka Tatjana Vukić. Tu su i Dubravka Đedović Handanović, Bratislav Gašić, Zlatibor Lončar, kao i starosedeoci na crnoj listi Aleksandar Vulin, Zvonko Veselinović, Milan Radoičić i Slobodan Tešić. Obaveštajni sistemi, koje koriste OFAC i FinCEN, imaju podatke o svim finansijskim transakcijama, domaćim i stranim pojedincima, kompanijama i bankama koje učestvuju u koruptivnim aktivnostima. Kontrolom servera i data baza, američke službe u realnom vremenu dobijaju informacije o promenama na bankovnim računima, međusobnim komunikacijama, pa i o tome u kojem restoranu se nalaze, šta jedu i piju… O početku konačnog obračuna američkih organa sa Vučićevim kartelom piše zamenik glavnog urednika Magazina Tabloid, Predrag Popović
Američke službe OFAC i FinCEN napravile su spisak od oko 380 pojedinaca iz vladajuće garniture u Srbiji, koji su osumnjičeni za kršenje Zakona o demokratiji i progresu Zapadnog Balkana. Operativnom obradom izdvojeno je tridesetak imena.
U vrhu crne liste, prema dosadašnjim rezultatima istrage američkih službi, naći će se Andrej Vučić, koji je označen kao „koordinator tokova kapitala“. Tu je i njegova poslovna i emotivna partnerka Tatjana Vukić, koja je osumnjičena za sporne finansijske transakcije, kojima kroz svoj Fond Vista Rica prebacuje novac na Kipar. Američka istraga je obuhvatila i drugog osnivača tog fonda, advokata Vojislava Nedića. Na listi se nalaze aktuelni ministri Bratislav Gašić, Zlatibor Lončar i Dubravka Đedović Handanović, kao i bivši Aleksandar Vulin i Zorana Mihajlović. Danilo Cicmil, savetik za investije Aleksandra Vučića, targetovan je kao „glavni arhitekta“ poslovnih kombinacija sa stranim bankama i firmama. Ivica Kojić, šef Vučićevog kabineta, ima ulogu prvog operativca.
Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) vodi istragu u skladu sa Zakonom o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji je u decembru prošle godine usvojen kao deo Zakona o odbrambenom budžetu SAD-a (NDAA) za fiskalnu 2026. godinu. Zakon je obavezao predsednika SAD, Donalda Trampa, da u roku od 90 dana uvede sankcije protiv osoba umešanih u korupciju ili destabilizaciju regiona i demokratskih institucija.
Kako ističe taj rok, tako se povećava nervoza u Vučićevom okruženju, čak i kod onih koji su još pre dve godine stavljeni pod američke sankcije. Osim Vulina, koji je sankcionisan zbog umešanosti u međunarodni organizovani kriminal, šverca narkotika i zloupotreba službenog položaja u vreme dok je bio ministar i direktor BIA, od ranije se na crnoj listi nalaze Zvonko Veselinović i Milan Radoičić zbog korupcije i kriminalnih aktivnosti.
Pod američkim sankcijama već nekoliko puta se nalazio i Slobodan Tešić, trgovac oružjem. Tešića nije mimoišla ni aktuelna istraga OFAC-a, kojom je obuhvaćena mreža njegovih saradnika i povezanih kompanija. Uz Želimira Petrovića, Sretena Cvetkovića i Ljube Maričića, tu su Nikola Brkić i Zoran Petrović, bivši menadžeri u firmi Partizan Tech, Nebojša Šarenac, direktor Melvale Corporation, i Milan Subotić, direktor Vectura trans. Sankcije prete i ostalim firmama koje su povezane sa Tešićem, kao što su Falcon Strategic i Technoglobal Systems.
Koliko duboko zadire istraga vidi se i po najavi da će se među prvih 30 sankcionisanih naći i Milan Đurić, bivši gradonačelnik Novog Sada, koji je osumnjičen za nezakonitu prenamenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište.
Američke službe poseduju sve potrebne resurse i tehničke mogućnosti za sprovođenje istrage, uključujući i finansijsku forenziku. Preliminarnu „Target List“ priprema OFAC (Office of Foreign Assets Control) na osnovu baze američkog Trezora. OFAC svakodnevno vrši „proveru usklađenosti“ („compliance check“) banaka u Srbiji, naročito AIK, Alta banke i Poštanske štedionice. FinCEN (Financial Crimes Enforcment Network) ističe „crvene zastavice“ (SAR – Suspicious Activity Reports), upozorava i proverava sumnjive finansijske transakcije.
Američke službe koriste analitički server Palantir u čijoj bazi se nalaze meta-podaci o svim privatnim i pravnim licima, koja su pod istragom. Za 24-časovni nadzor, službe koriste nekoliko specijalizovanih sistema poput IMS sniffer-a (IP Multimedia Subsystem) i Pegasus/Predatora, koji očitava komunikacije u realnom vremenu („content intercept“). Signals Inteligence (SIGINT) u svakom sekundu očitava „odlive“ („leaks“) sa servera koji se koriste za monitoring pranja novca i korupcije na Balkanu. Dakle, sve se beleži istovremeno kad se uspostavi komunikacija ili izvrši finansijska transakcija.
Kako to izgleda u praksi pokazuju podaci o listingu i sadržaju komunikacije, koju je ministarka Dubravka Đedović Handanović ostvarila u 8,45 sati petog marta 2026. godine. Prema podacima, koje poseduje Magazin Tabloid, ministarka je tada preko WhatsApp-a poslala na broj registrovan u Londonu, koji koristi jedan od menadžera kompanije Rio Tinto.
U dekriptovanom sadržaju poruke navodi se njeno obaveštenje da „put očišćen za promenu namene zemljišta u zoni Jadra“ i zahtev da se „potvrdi Nikozija“. Odgovor je stigao u 09,02 sati: „Primljeno. Naši operativci u Balkan Resources već su realizovali svoje obaveze. Očekujte potvrdu.“ Ministarka Đedović Handanović je 13 minuta kasnije proledila informaciju na telefonski broj koji koristi Ivica Kojić. U poruci je istaknuto: „Sve po planu, nije bilo problema„.
Tu, kao i ostale komunikacije sa deset povezanih brojeva, potvrdio je Global Gateway FinCEN-a. Takođe, istog dana, na rođendan Aleksandra Vučića, švajcarski IBAN je iz SWIFT gupi (Global Payments Innovation), sistema za praćenje transakcija, dobio potvrdu o transferu od 1,5 milion evra, koji je očitan kroz „node“ (čvorište) za međubankarsku proveru likvidnosti. SWIFT MT 103, koji predstavlja „rodni list“ svake uplate, evidentirao je transfer sa računa Blue Horizon iz Nikozije u cirišku banku Credit Suisse – UBS. Američki FinCEN je odmah istakao „zastavicu“ zbog povezanosti sa osobama koje se nalaze na preliminarnoj listi za sankcije (PEP – Politically Exposed Persons).
Operativni podaci ukazuju da se taj bankarski račun vodi na kompaniju Alpina Blue Sky Holding, koja je registrovana u švajcarskom kantonu Zug. Kao krajnja destinacija za tih 1,5 milion evra markiran je IBAN: CH76 0023 0000 12…
Istraga OFAC-a je utvrdila da kompanija Alpina Blue Sky predstavlja švajcarski sef braće Vučić. Kompanijom upravlja pravnica Beatris Miler, specijalizovana za „Trust fondove“, čiji je glavni zadatak da osigura da se ime stvarnih vlasnika nikada ne pojavi u javnim registrima kantona Zug. U tom poslu učestvuje i Hans-Rudolf Štajner, čija kancelarija Steiner&Co iz Ciriha, izdaje potvrde da novac, poput ovih 1,5 miliona evra, potiče iz „legalnih investicionih dividendi“.
Iako zna da se nalazi pod istragom američkih službi, Aleksandar Vučić nije sposoban da unapredi bezbednosnu kulturu. Konstantno u paranoji, Vučić pojačava mere za fizičko obezbeđenje. Početkom februara naručio je tri blindirana „mercedesa“; za sebe, brata Andreja i sina Danila. Međutim, usled intelektualnih ograničenja, ne može da shvati koliko ozbiljnu pretnju predstavljaju tragovi njegovih koruptivnih kombinacija, koji su evidentirani u data-bazama OFAC-a, FinCEN-a i sistema za elekstronsko praćenjenje.
Kolike su mogućnosti i razmere kontrole vidi se iz podataka o Vučićevim rođendanskim akcijama. Sistem Cell Tower Congestionje 5. marta registrovao promene u frekvenciji komunikacijskog saobraćaja u restoranu na Novom Beogradu, gde je Vučić imao slavljenički ručak. Prateći podatke iz POS (Point of Sale) sistema restorana, koji je povezan na lokalnu mrežu (Wi-Fi/LAN) radi slaganja narudžbi u kuhinju, i kroz HTTP/REST API logove fiskalnog procesora, koji beleže svaki izdati račun u Srbiji, „presretnute“ su informacije koje otkrivaju svaki detalj Vučićeve rođendanske proslave.
Rezervacioni sistem restorana (Table Manegement Software) otkriva separe u kome su se nalazili slavljenik i petoro gostiju, među kojima su bila i dva Britanca. Zna se i da su naručili biftek sa tartufima, teleće kotlete u sosu od šumskih pečurki, brancin u soli, vino Casablanca Chardonnay, šampanjac Dom Perignon i čokoladni sufle sa sladoledom od vanile.
Sistemi, koje koriste američke službe, omogućavaju kontrolu elektronskih komunikacija, finansijskih transakcija, pa i fizičkog kretanja. Vučić zna da se nalazi pod merama. Zna, ali ne mari. Nada se da podaci o njegovim koruptivnim kombinacijama neće biti upotrebljeni. Tu nadu je razvio na osnovu 30-godišnjeg iskustva. Otkad je ušao na političku scenu, Vučić je na merama srpskih službi. Osim u jednom slučaju – kada su u medije plasirane informacije o njegovoj švalerskoj aferi sa Gordanom Juzbašić – službe su dosledno prikrivale tragove njegovih kriminalnih aktivnosti. Po inerciji, Vučić se nada da će takvu zaštitu dobiti i od stranih službi.
Otrežnjenje će doći vrlo brzo, čim OFAC objavi spisak sankcionisanih pripadnika naprednjačkog kartela. Koliko sama imena, toliko će za srpsku javnost biti značajni i dokazi krivičnih dela za koja će ih optužiti ta američka služba. Tada će se saznati ko je učestvovao u otimačini javnih resursa Srbije, visokoj korupciji, krađi izbora, kršenju ljudskih prava, gušenju medija i ostalim nezakonitim delatnostima, koje su obeležile mračni period vladavine Srpske napredne stranke.
Crna lista, koju će uskoro objaviti OFAC, podložna je izmenama. Čak i ako imeAleksandra Vučića ne bude istaknuto u prvom paketu, to ne može da ga ohrabri. Sankcionisanjem i procesuiranjem bilo koga iz vrha kartela, Amerikanci će pokazati da Vučić ne može da ih zaštiti, a to će izazvati ekspresno urušavanje kompletne naprednjačke piramide zla.
Rok za objavljivanje „Target List“ ističe za koji dan. Početak konačnog obračuna najaviće sumrak vladavine braće Vučić i oslobođenje Srbije od naprednjačkog kartela.






