Pravoslavci danas obeležavaju praznik Svetog Jovana Krstitelja, svetitelja i proroka koji je na reci Jordanu krstio Isusa Hrista.
Sveti Jovan Krstitelj proslavlja se 19. januara, dan nakon praznika Bogojavljenja. U narodu je Sveti Jovan Krstitelj veoma poštovan svetac, a brojne su porodice koje ga slave kao zaštitnika svojih domova. U Crnoj Gori veći broj hramova posvećen je Svetom Jovanu Krstitelju, a brojna su i bratstva koja ga slave kao svoju krsnu slavu.
Njegovo rođenje najavio je Anđeo Gospodnji. Svoj ovozemaljski život Sveti Jovan proveo je kao isposnik u jordanskoj pustinji.
Stasavši telesno i duhovno, u tridesetoj godini, po volji Božjoj, počeo je da okuplja veliki broj učenika koje je učio postu i molitvi, pozivajući narod na pokajanje.
Izuzetne moralne čistote, od Boga je dobio dar da može krštavati i oslobađati ljude njihovih grehova.
Strog i pravedan, potom je započeo propovedanje dolaska Mesije, Sina Božjeg.
Predanje ga naziva Pretečom i jedini je od proroka kome je bilo dato da može rukom da pokaže Onoga čiji je dolazak prorokovao.
Proslavlja se nekoliko puta godišnje, ali najčešće danas, kao krsna slava.
Takođe, jevanđelista Luka pokušao je na današnji dan da prenese telo Svetog Jovana iz Sevastije, gde je stradao po Irodovom naređenju, u rodno mesto Jovanovo, Antiohiju, ali je izmolio samo svetiteljevu ruku.
U našem narodu Sveti Jovan je izuzetno poštovan, pa se pri sklapanju kumstva i pobratimstva obavezno pominje kao zavet. I danas deca često dobijaju njegovo ime.






