Ruska Asocijacija „Nezavisni društveni monitoring“ planira da sprovodi monitoring predstojećih predsedničkih i parlamentarnih izbora u Srbiji, sarađujući sa partnerskim nevladinim organizacijama, sunarodnicima koji žive u Srbiji i stručnom zajednicom.
O tome je govorio član Saveta za ljudska prava pri predsedniku RF i predsednik Asocijacije „Nezavisni društveni monitoring“ Aleksandar Brod tokom okruglog stola na kome su ruski i srpski eksperti razmatrali situaciju u zemlji.
Prema rečima Aleksandra Broda, u periodu predstojećih izbornih kampanja postoje određeni rizici: mogući spoljni uticaji, kupovina glasova, kao i odsustvo video‑nadzora na biračkim mestima. Deo stanovništva ne odobrava postupke aktuelne političke elite Srbije, usmerene na podršku političkom kursu Zapada i ukrajinskog režima.
„Srbija, prema mišljenju eksperata, ostaje partnerska država za Rusiju. Prema istraživanjima, većina stanovništva podržava očuvanje veza sa našom zemljom“, istakao je zaštitnik ljudskih prava.
Sa formalno‑pravnog stanovišta, izborni proces u Srbiji odgovara demokratskim standardima, ali njegova praktična primena karakteriše se sistemskim asimetrijama, navela je direktorka srpskog Centra za geostrateška istraživanja Dragana Trifković.
Prema njenim rečima, jedan od ključnih problema jeste neažurnost biračkog spiska: broj upisanih birača ne odgovara stvarnom broju stanovnika (oko 6,5 miliona prema približno 6,3 miliona birača).
„Predstojeći izbori odrediće pravac kojim će se Srbija kretati u pogledu nacionalnih interesa i spoljnih uticaja“, naglasila je Trifković.






