Izbora najverovatnije neće biti u julu. To je indirektno potvrdila predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić u utorak na sednici parlamenta, ali i na skupštinskom kolegijumu, najavivši da će parlament raditi i u junu. Ako je suditi prema njenoj najavi, to praktično znači da Skupština neće biti raspuštena 28. maja, na dan koji se navodi kao poslednji rok za raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Iako predsednik države Aleksandar Vučić danima najavljuje da su nam izbori “na dohvat ruke”, sve su manje šanse da oni budu 12. jula. Sagovornik Nove potvrđuje da će skupštinsko zasedanje “ući duboko u jun”, te da se zbog toga može zaključiti da se neće glasati u julu.
Poslanici su u utorak na trećoj sednici Skupštine otvorilli raspravu o predlozima izmena i dopuna četiri izborna zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Miroslav Petrašinović.
Govoreći u Skupštini i pozivajući se na navode opozicije da se u maju ne zna da li će izbora biti u julu, Brnabić je izjavila da izborna kampanja u nekim evropskim državama traje između četiri, šest i osam nedelja.
Ona je tom prilikom, između redova, rekla da će Skupština raditi i tokom juna meseca. Činjenica je da to ne bi bilo moguće ukoliko su izbori predviđeni za jul mesec, s obzirom da je poslednji rok za raspuštanje Skupštine i raspisivanje izbora 28. maj.
Da će Skupština intezivno raditi i tokom juna, potvrdio je Pavle Grbović, predsednik Pokreta slobodnih građana koji je rekao da je to najavljeno na skupštinskom kolegijumu u ponedeljak.
Nedavno je sociolog Ivan Živkov ekao da pominjanje izbora predstavlja „kosku“ koja je bačena opoziciji, medijima i javnosti da bi se svi bavili pričama o tome, a ne onim što zaista dešava u društvu i što bi trebalo da bude razlog za ostanak ili za smenu vlasti.
Takođe, Živkov je istakao da je 28. maj poslednji termin za raspisivanje izbora za 12. jul, koji se navodio kao gotovo izvestan datum za raspisivanje izbora, što je rekao predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić.
„A tu ima jedan predkorak. Iako Vučić insistira na tome da je nadležna institucija, zapravo nije. Da bi raspustio Skupštinu i raspisao izbore, on prethodno mora da dobije obrazloženi predlog Vlade“, objasnio je Živkov.
On je zaključio da Vlada Srbije nije u mandatu da mu takav predlog u ovom trenutku uputi, zato što je u Skupštini pokrenuta procedura o pokretanju rasprave o poverenju Vladi.
“Ne verujem u letnje izbore”
Treba podsetiti i da je politički analitičar Đorđe Vukadinović rekao da ne veruje u letnje izbore i da za to postoje dva razloga.
“Prvi faktor za prolongiranje izbora je pre svega stav Brisela. O njihovom mišljenju i stavovima, Vučić svakako mora da vodi računa, pogotovo posle onoga što smo videli u Mađarskoj. Ne očekujem neke velike promene u tom pogledu, ili, ne daj Bože, popravljanje izbornih uslova. Ali barem neku vrstu simulacije da se usvajaju i preporuke ODIHR-a i Venecijanske komisije i da se ide u neku normalizaciju. Potreban je makar utisak ili iluzija o tome da ne bi izgledalo kao da mu popuštaju ili da mu daju blanko kartu i podršku, kao mnogo puta ranije”, rekao je Vukadinović.
Drugi faktori su unutrašnje okolnosti u državi, u koje su prema Vukadinovićevoj proceni, uključene bojazni i nade Aleksandra Vučića.
“S jedne strane, bojazan da bi to raspisivanje izbora ponovo podiglo političku temperaturu u zemlji koja je ipak prethodnih godinu dana nešto spuštena, više ili manje, i da bi razbuktalo proteste koji su uglavnom utihnuli ili su manjeg intenziteta nego ranije, jer bi to moglo razgoreti te proteste. S druge strane, njegova nada da bi u narednom periodu mogao, ako ne poboljšati svoj rejting u smislu podizanja podrške, onda barem dodatno zakuvati stanje u antirežimskim redovima, kako unutar same opozicije, tako i unutar studentskog pokreta”, istakao je Vukadinović.
Između ostalog, ono što nedeljama komplikuje političku scenu u Srbiji jeste činjenica da je Vučić dosad više puta slao kontradiktorne poruke o vanrednim parlamentarnim izborima.
Od tvrdnji da su „na dohvat ruke“, do toga da će biti održani tek kada „nadležna institucija“ proceni da za to postoji potreba. Još 13. aprila Vučić je izjavio da bi izbori mogli da budu održani „do 10. jula, ili od septembra do kraja godine“, uz napomenu da odluku donosi „nadležna predmetna institucija“.
Nekoliko dana kasnije, 20. aprila, rekao je da će se „do Đurđevdana ili koji dan posle“ znati kada će izbori biti raspisani. Međutim, iako je Đurđevdan prošao, odluka nije saopštena.






