Navikli smo da se Beograđani, ali i opozicija, žale na neočišćen sneg u glavnom gradu i da ponavljaju šalu kako je „sneg i ove godine iznenadio putare“. Međutim, nismo navikli da Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji objavi da neće raditi „zbog kontinuiranih snežnih padavina i nesigurnih uslova na putevima“.
Istina je da je oko 20 centimetara snega paralisalo Beograd, a prvog radnog dana nakon praznika pešake su uglavnom dočekali neočišćeni trotoari i pešački prelazi.
Gradska uprava Grada Beograda saopštila je da sneg nikoga nije „iznenadio“, ističući da se taj termin godinama zloupotrebljava u delu javnosti, prenosi N1.
„U skladu sa kapacitetima koje imamo, svi radnici i sva mehanizacija odmah su izašli na teren, čim su prve pahulje počele da padaju“, navodi se u saopštenju.
Prema zvaničnim podacima, od devet sati juče ujutru u Beogradu je palo oko 20 centimetara snega, dok je u višim delovima grada snežni pokrivač bio i deblji.
Iako se građani žale da po gradu nema ni mehanizacije ni čistača snega, iz Gradske uprave poručuju da je na ulicama angažovano 1.072 radnika javnih komunalnih preduzeća, kao i 268 vozila i sredstava mehanizacije.
Šapić: Koliko snega, toliko mašina
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić je pre nekoliko godina naveo da je u glavnom gradu u poslednjih 15 godina prosečno bilo manje od deset snežnih dana godišnje, te da je politika grada da je postojeći broj vozila za uklanjanje snega sasvim dovoljan, kako se ne bi bacao novac i kako vozila ne bi stajala u garažama i propadala.
„Ukoliko vreme pokaže da se klima u tom obliku menja i da Beograd bude imao nekoliko meseci godišnje snežnih padavina, politika Grada će se tome prilagoditi i nabaviće se veći broj vozila. Do tada će ostati ovako kako je sada“, navodi se u saopštenju.
Ko je zadužen za čišćenje snega
Čišćenje snega u Beogradu regulisano je Odlukom o komunalnom redu, za čije sprovođenje je nadležna Komunalna milicija.
Za čišćenje snega na javnim površinama zadužena su gradska javna preduzeća, svako na teritoriji svoje nadležnosti.
Tako, „Beograd put“ čisti sneg sa kolovoza, dok je za stajališta javnog prevoza zadužena organizaciona jedinica Gradske uprave nadležna za linijski prevoz putnika, preko javnog komunalnog preduzeća ili drugog pravnog lica kome su ti poslovi povereni.
JKP „Gradska čistoća“ zaduženo je za čišćenje snega i leda sa pešačkih zona, pešačkih prelaza i pasarela, javnih stepeništa, trotoara širih od pet metara, podzemnih prolaza i uličnih slivnika.
JKP „Zelenilo Beograd“ čisti pešačke staze u parkovima i trotoare oko parkova, „Parking servis“ je zadužen za javna parkirališta, JKP „Beogradske pijace“ za pijace, „Vodovod i kanalizacija“ za slivnike, a JKP „Pogrebne usluge“ za pešačke staze na grobljima i trotoare oko njih.
Kazna za javno preduzeće koje ne postupa u skladu sa ovim odredbama iznosi 150.000 dinara, dok je za pravna lica predviđena kazna od 50.000 dinara.
Ambasada zatvorena zbog nebezbednih uslova
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji saopštila je da će, zbog kontinuiranih snežnih padavina i nebezbednih uslova na putevima, biti zatvorena tokom dana i narednih nekoliko dana.
Građani sami čiste oko zgrada
Ukoliko vas muče sneg, led i bljuzgavica u stambenim blokovima, ispred zgrada ili privatnih kuća, nemate kome da se žalite, osim Komunalnoj miliciji.
Gradska Odluka o komunalnom redu propisuje da su za uklanjanje snega i leda sa trotoara širine do pet metara, koji se nalaze ispred zgrada, poslovnih prostora, objekata u izgradnji ili neuređenih parcela, zaduženi sami vlasnici, korisnici ili zakupci.
Isto važi i za interne saobraćajnice među zgradama, prilazne i pešačke staze.
To znači da se građani moraju samoorganizovati, uzeti lopate u ruke ili, kao stambena zajednica, angažovati lica za čišćenje snega.
Kazna za one koji ne očiste trotoare ispred svojih objekata iznosi do 50.000 dinara.
Duplo veća kazna, do 100.000 dinara, predviđena je za one koji ne uklone ledenice sa krovova i drugih spoljnih delova zgrada koje se graniče sa javnim površinama.
Ukoliko uklanjanje ledenica nije moguće, vlasnici su dužni da postave jasna upozorenja i odgovarajuće fizičke prepreke.
Koliko ledenice mogu biti opasne, pokazuje tragičan slučaj iz 2012. godine, kada je žena poginula u beogradskom naselju Banjica nakon što ju je ledenica sa zgrade pogodila u glavu.
U slučaju da se građani okliznu i povrede na neočišćenoj površini, imaju pravo da tuže onoga ko je bio zadužen za čišćenje – Grad Beograd ili stambenu zajednicu.






