Bivši apostolski nuncije u Sjedinjenim Državama, sada ekskomuniciran od strane Vatikana zbog optužbi za raskol, Karlo Marija Vigano, izazvao je kontroverzu svojom poslednjom objavom na X platformi, u kojoj optužuje moćne ličnosti poput Entonija Faučija, Bila Gejtsa i Klausa Švaba za „najveći zločin protiv čovečanstva“, dok kritičari poput nemačkog advokata Rajnera Filmiha i dalje trunu u zatvoru.
Ko je Karlo Marija Vigano – od vatikanskog diplomate do „otpadnika“?
Karlo Marija Vigano, rođen 1941. godine u Italiji, imao je blistavu karijeru u Katoličkoj crkvi.
Služio je kao apostolski nuncije u Sjedinjenim Državama od 2011. do 2016. godine, gde je postao poznat po svojim oštrim kritikama pape Franje i „duboke države“ unutar Vatikana.
Međutim, njegov put se dramatično promenio nakon 2018. godine, kada je objavio pismo u kojem optužuje papu za prikrivanje seksualnog zlostavljanja.
Od tada, Vigano se okrenuo širim temama: od kritike mera protiv COVID-19 do optužbi za globalnu zaveru.
Vatikan ga je ekskomunicirao u julu 2024. godine, optužujući ga za raskol i širenje teorija zavere.
Danas, sa svojim X-nalogom (@CarloMVigano) koji ima preko 100.000 pratilaca, Vigano nastavlja da bude glas onih koji veruju da se svet kreće ka totalitarizmu pod maskom „održivog razvoja“.
U svojoj objavi od 17. septembra, Vigano piše: „Opasna subverzivna elita uspela je da prodre u najviše nivoe zapadnih institucija i vlada kako bi sprovela zločinački plan Agende 2030.“
On optužuje samoproglašene „demokratske“ države da ućutkuju kritičare cenzurom, zastrašivanjem, pa čak i zatvaranjem.
Posebno ističe slučaj Rajnera Filmiha, nazivajući ga „žrtvom totalitarnog režima“ koji se uspostavlja u Evropi, Kanadi i Australiji pod uticajem UN, NATO-a, SZO i VEF-a – organizacija koje on vidi kao privatne entitete koje finansiraju iste moćne sile.
O Rajneru Filmihu
Centralna figura Viganove objave je Rajner Filmih, nemački advokat poznat po osnivanju „Istražnog komiteta za koronu“ 2020. godine. Ova nezavisna istraživačka grupa, koju je zajedno vodila Vivijan Fišer, dovela je u pitanje zvaničnu naraciju o pandemiji COVID-19, optužujući vlade za prekomerna ograničenja i farmaceutsku industriju za profit na račun zdravlja. Filmih je obećao masovne tužbe protiv „krivaca“ poput Faučija i Gejtsa, prikupljajući donacije od pristalica širom sveta.
Međutim, Filmihov pad je bio brz i kontroverzan. Uhapšen je u Meksiku u oktobru 2023. i izručen Nemačkoj, gde je optužen za proneveru više od 1,35 miliona evra iz sredstava odbora. Prema tužilaštvu, novac je navodno potrošen na lične troškove, uključujući nekretnine i zlato.
Suđenje, koje traje od aprila 2024. godine, bilo je puno obrata i neočekivanih preokreta: svedoci poput prof. Martina Švaba potvrdili su da Fuelmih nije imao nameru da proneveri novac, ali optužbe ostaju.
Mnogi pristalice, uključujući Vigana, ovo vide kao politički progon – način da se ućutka kritičar „kovid tiranije“.
Vigano ide korak dalje: „Njegov ‘zločin’ je bio da govori istinu u svetu punom kriminalnih laži.“
U znak podrške Fuelmihu, Vigano deli video u kojem svetski poznati glasovi – od lekara do aktivista – pozivaju na njegovo puštanje na slobodu, ističući da je zatvoren jer je „istraživao korupciju u zvaničnom kovid narativu“.
Ovaj video, objavljen na platformama poput Substack-a, deo je šire kampanje „Oslobodite Rajnera Fuelmiha“ koja je prikupila hiljade potpisa.
Agenda 2030 – Kriminalni plan
Viganova kritika se ne zaustavlja sa Fuelmihom.
On Agendu 2030 – plan održivog razvoja UN usvojen 2015. godine – vidi kao „zločinački plan“ za uspostavljanje globalnog totalitarizma. Prema njegovim rečima, ova agenda, koju podržavaju Svetski ekonomski forum (WEF) i ličnosti poput Švaba, koristi klimatske promene kao izgovor za kontrolu ljudi – od „zelene konverzije“ do ograničavanja sloboda.
Vigano nije sam u ovim tvrdnjama: kritičari poput njega optužuju Agendu za promociju „novog svetskog poretka“ kroz zabrane mesa, indoktrinaciju dece i ekonomsku kontrolu.
S druge strane, zagovornici je vide kao neophodan korak protiv klimatske krize, sa ciljevima kao što su smanjenje siromaštva i zaštita životne sredine.
Vigano poziva katolike i „ljude dobre volje“ da se oglase:
„Ne bi trebalo da zatvorimo advokata Filmiha, već one koji su počinili najveći zločin protiv čovečanstva: Entonija Faučija, Bila Gejtsa, Klausa Švaba, Džordža Soroša, Ursulu fon der Lajen, Alberta Burlu i sve njihove saučesnike.“
Ove optužbe nisu nove – Vigano ih ponavlja od 2020. godine, povezujući ih sa „dubokom državom“ u SAD i EU.
Zaključak
Bilo bi naivno misliti da Vatikan nema nikakve udele u svetskim događajima, bilo kao puki učesnik ili, kako bismo rekli, glavni arhitekta svetskih događaja. Ako to stavimo u ovu perspektivu, Viganova objava, ali i celokupno njegovo delo, dobija potpuno drugačiji ton.
Ako je zaista ekskomuniciran iz Vatikana zbog svojih postupaka, postavlja se pitanje zašto sada ne govori o pravim centrima moći iz kojih deluje ova „subverzivna elita“, koja je, po njegovim rečima, „prodrla u najviše nivoe zapadnih institucija i vlada“.
Činjenica da sada skreće pažnju i bes na neke periferne figure, poput Faučija, Gejtsa, Švaba, Soroša, fon der Lajen, Burle… i uzdiže Filmiha kao pravog borca, mogla bi se protumačiti kao dodvoravanje masama, jer će ljudi biti zadovoljni žrtvom ovih perifernih figura.
Na ovaj način, pravi centri moći ostaju netaknuti…
U svakom slučaju, dok se slojevi ove duboke priče raspliću, Vigano nastavlja sa retorikom koju ljudi žele da čuju. Ostaje nam da pažljivo pratimo sve i povežemo tačke u veću celinu koja bi trebalo da nam da odgovor na pitanje da li su takvi glasovi zaista slučajni ili deo većeg plana koji nas sve vodi ka unapred određenom ishodu.






