Infrastruktura železnice Srbije dobila je krajem maja ove godine lokacijske uslove za rekonstrukciju peronskih greda na železničkoj stanici „Beograd Centar“, poznatijoj kao Prokop, piše danas Forbs Srbija.
Kako se navodi u dokumentaciji, na gredama su se, na sredinama raspona u donjoj zoni, pojavile prsline – pa je neophodno njihovo ojačanje.
„Na peronskim gredama železničke stanice Beograd Centar na sredinama raspona uočeno je da je došlo do pojave prslina u donjoj zoni. Na osnovu ispitivanja koje je uradio institut IMS iz Beograda, došlo se do zaključka da je armatura u tim gredama znatno manja od projektovane“, navodi se u izveštaju.
Nakon ispitivanja, urađene su naknadne računske analize i donet je zaključak da je neophodno uraditi ojačanje postojećih greda.
Takođe, između betonskih temelja i peronskih greda koje se ojačavaju, predviđeno je postavljanje metalnih stubova.
Lokacijske uslove Infrastrukturi je 28. maja izdalo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kao nadležni organ.
Dana 2. jula, Infrastruktura je podnela zahtev za izdavanje rešenja o odobrenju izvođenja radova. Postupak je u toku.
Početkom jula, Infrastruktura je u plan javnih nabavki za ovu godinu uvrstila i nabavku pod nazivom: „Rekonstrukcija objekta – ojačanje peronskih greda železničke stanice Beograd Centar“. Nabavka bi trebalo da bude objavljena u trećem kvartalu (jul–septembar).
U dokumentu se ističe da radove mogu izvoditi samo firme koje imaju dovoljno iskustva i obučen inženjerski kadar.
Pored greda, Infrastruktura je u aprilu dobila odobrenje i za sanaciju dva stuba u podzemnom delu stanice – na parceli 2855/116.
Ti radovi su prijavljeni 8. jula, a postupak je u toku – čeka se potvrda Ministarstva građevinarstva.
Stanica je podeljena na dve celine – iznad i ispod kote 105.50. Kompleks „Beograd Centar“ obuhvata koloseke, perone, podhodnike, stanicu, gornji i donji stanicni trg sa prilaznim saobraćajnicama, metro-stanicu, poslovne i komercijalne objekte, parkinge i druge sadržaje.
Stanica je otvorena u oktobru 2023, a upotrebnu dozvolu dobila je krajem februara 2025. Građevinska dozvola izdata je u julu 2022. i predviđala je vrednost radova od 1,8 milijardi dinara. U septembru 2023. dozvoljena je izmena, čime je vrednost povećana na 2,34 milijarde.
U junu ove godine izdata je upotrebna dozvola za poslovne objekte C1, C2 (parcela 2855/115) i D1 (2855/116), kao i za parking sa 257 mesta (2855/113). Građevinska dozvola za ove objekte izdata je u avgustu 2022, sa procenjenom vrednošću od 2,17 milijardi dinara. Radovi su poskupeli na 2,57 milijardi.
Prema katastru, Srbija je vlasnik parcele 2855/111 (stambena zgrada), dok je Railway City vlasnik parcela 2855/115, 116 i 113 (poslovni objekti i parking), kao i 112, 114 i 118.
Prema APR-u, Railway City je u 100% vlasništvu kiparske firme istog imena. Osnovana je u aprilu 2019. Prvi vlasnik bio je Railway City iz Holandije, zatim je polovinu preuzela firma iz Bugarske. U martu 2020. obe firme prenose vlasništvo na Railway City sa Kipra.
Stvarni vlasnik je Branislav Grujić, koji je ranije vlasništvo delio sa Belgijancem Arkadijem Zelmanovičem Blankom. U julu 2019. pojavljuje se i Srđan Dabić (50%), ali se vlasništvo 2020. vraća na Grujića i Blanka. Danas Grujić drži 75,1% vlasništva, dok ostali nisu poznati (manje od 25%).
Firma ima jednog zaposlenog, prihode od 5,55 milijardi dinara i dobit od 95,5 miliona (ranije gubitak od 413,7 miliona).
U julu 2019. Republička direkcija za imovinu objavila je poziv za „zajedničku gradnju“ stanice, parkinga i komercijalnih sadržaja. Država ulaže zemljište, privatni partner finansira gradnju i pribavlja dozvole.
Izabrani partner je bio Railway City. Organizacija Transparentnost Srbija ukazala je da je postupak bio nezakonit jer nije sproveden po Zakonu o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama iz 2011. – projekat je morala odobriti nadležna Komisija, a zatim sprovesti javna nabavka sa jasnim kriterijumima.






