Pročitaj mi članak

Nameran haos u pravosuđu? Odlaganjem odluka gase borbu protiv mafije

0

Ni na današnjoj sednici Visoki savet tužilaštva nije izabrao niti uputio tužioce u Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, jer dnevni red nije usvojen. Iako je bilo dovoljno članova za kvorum, jedan uzdržan glas bio je dovoljan da se postupak ponovo odloži.

Ovakvo odugovlačenje dešava se u trenutku kada su na snagu stupile izmene pravosudnih zakona, poznate u javnosti kao „Mrdićevi zakoni“, koje u potpunosti menjaju proceduru upućivanja tužilaca i uvode kratke rokove za njihov povratak u matična tužilaštva. Upravo zbog tih rokova, više od polovine upućenih tužilaca koji trenutno rade u Tužilaštvu za organizovani kriminal moglo bi u narednim nedeljama da napusti ovu instituciju, što bi, prema ocenama stručne javnosti, praktično paralisalo borbu protiv najtežih oblika kriminala u Srbiji.

Članovi Saveta su više od dva sata raspravljali o procedurama, tumačenjima nadležnosti i redosledu odluka, ali bez konkretnog ishoda. Istovremeno je ponovo odloženo i odlučivanje o upućivanju tužiljke u EUROJUST, što dodatno pojačava utisak institucionalne blokade u trenutku kada bi pravosuđe moralo da funkcioniše punim kapacitetom.

Posebnu težinu celoj situaciji daju upozorenja koja su poslednjih dana stigla iz struke, ali i iz Brisela, gde je ukazano da bi masovno povlačenje tužilaca iz specijalizovanih tužilaštava moglo direktno ugroziti istrage u najosetljivijim predmetima – od korupcije na visokom nivou do organizovanih kriminalnih grupa. Upravo zbog toga tužioci Javnog tužilaštva za organizovani kriminal već danima organizuju simbolične proteste ispred zgrade Specijalnog suda, upozoravajući javnost da se pravosudni sistem gura u kontrolisani zastoj.

Kritičari ovakvog postupanja Saveta ističu da se iza formalnih procedura krije politički pritisak i pokušaj preuređivanja tužilaštva na način koji će oslabiti njegovu nezavisnost. Podsećaju da konkurs za stalne tužioce u Tužilaštvu za organizovani kriminal postoji još od kraja prošle godine, ali da se mesecima izbegava njegovo okončanje, što dodatno pojačava sumnje u namerno odugovlačenje.

Dok se institucije prepucavaju oko procedura i nadležnosti, rokovi teku, a rizik od kadrovskog kolapsa u jednoj od najvažnijih pravosudnih institucija u zemlji postaje sve realniji. Umesto jasnih i pravovremenih odluka, Srbija dobija pravnu nesigurnost, blokirane procese i još jedan dokaz da se ključne institucije sve češće koriste kao polje političkih obračuna.

Ako se ovakva praksa nastavi, upozoravaju tužioci i pravni stručnjaci, posledice neće biti samo unutrašnji haos u pravosuđu, već i direktan udarac na vladavinu prava, bezbednost građana i poverenje javnosti u institucije koje bi trebalo da štite zakon, a ne da ga pretvaraju u sredstvo odlaganja i manipulacije.