U decembru 2025. godine, Vlada Srbije zabeležila je najveći mesečni deficit u savremenoj istoriji zemlje, sa rashodima koji su dostigli vrtoglavih 399 milijardi dinara, odnosno oko 1,63 milijarde evra.
Ovo je rezultiralo neto minusom od 191,2 milijarde dinara, jer su prihodi iznosili samo 207,8 milijardi dinara. Ukupan godišnji deficit za 2025. popeo se na 270,8 milijardi dinara, što je ekvivalentno 2,3 milijarde evra, i predstavlja 2,3 puta veći iznos u poređenju sa kumulativnim minusom iz prethodnih 11 meseci, koji je bio 79,6 milijardi dinara, prenosi Radar.
Prema podacima Ministarstva finansija, na čelu sa Sinišom Malim, prihodi su u decembru pali za skoro 20 milijardi dinara u odnosu na novembar, dok su rashodi naglo porasli za čak 170 milijardi dinara. Prosečno dnevno trošenje dostiglo je 109,7 miliona evra, što znači da je Vlada trošila oko 4,6 miliona evra na sat – iznos koji je 2,8 puta veći od troškova izgradnje novog vrtića sa 180 mesta u Aleksandrovcu, otvorenog sredinom 2025. godine.
Čak i uz uključivanje vikenda, prosečni dnevni deficit iznosio je 52,6 miliona evra.Ovaj decembarski minus nadmašio je rekorde iz prethodnih godina: 141,1 milijardu dinara iz 2024, 132,2 milijarde iz 2023. i 154,2 milijarde iz 2022. Ukupni rashodi u decembru 2025. premašili su tri milijarde evra iz decembra 2024. pod premijerom Milošem Vučevićem, dostigavši novi vrhunac od 3,4 milijarde evra pod aktuelnim premijerom Đurom Macutom. Siniša Mali, koji je ministar finansija od 2018. godine u svim vladama Srpske napredne stranke, nosi glavnu odgovornost za ove finansijske poteze, uz podršku predsednika Aleksandra Vučića.
U skladu sa Zakonom o budžetu, prihodi su realizovani ispod plana za oko 700 miliona evra (19,3 milijarde evra umesto predviđenih 20 milijardi), dok su rashodi bili niži za 1,07 milijardi evra (21,61 milijarda umesto 22,68 milijardi). Ovaj mesečni deficit je veći čak i od onih zabeleženih tokom pandemije kovida-19 u 2020. godini, kada je godišnji minus dostigao 3,9 milijardi evra, a najveći mesečni bio oko milijardu evra u maju.
Stručnjaci ističu da je ova praksa naglog trošenja krajem godine postala uobičajena u poslednjim godinama, sa sličnim skokovima deficita u decembru 2024. (duplo veći minus) i 2023. (2,8 puta veći). U izbornoj 2026. godini, sa planiranim deficitom od 2,55 milijardi evra, postoji bojazan da bi se ovi rekordi mogli ponoviti ili čak nadmašiti zbog predizbornih mera i dodatnih izdataka.






