Pročitaj mi članak

Da li su ovo dva ruska uslova koja koče prodaju NIS-a?

0

Prodaja ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije, čini se nije ni blizu kraja, iako se rok opasno približio. Javnost nema uvid u kojoj su fazi pregovori, niti šta su ruski Gaspromnjeft i mađarska kompanija MOL do sada dogovorili. Portal Nova.rs je došao do saznanja da upravo dva ruska uslova koče ceo proces prodaje. Navodno ruska strana traži da im se novac od prodaje upati direktno na račun, što bi bilo pritivno sankcijama koje su na snazi, kao i da traže da im se NIS vrati kada im sankcije budu skinute.

Sagovornik Nova.rs ističe da su ovo legitimni zahtevi ruske strane, ali da nisu izvodljivi, te dodaje da postoji opasnost da se rok prodaje ponovo odloži što produžava neizvesnost za samu kompanju, pa i za našu privredu.

Broker Nenad Gujaničić ističe da ono što je sigurno tačno i što važi otkako traje ova saga, od početka prošle godine, to je da ruska strana ne želi i ima puno pravo da ne želi da proda taj većinski vlasnički udeo u Naftnoj industriji Srbije. Dodaje da sva ta postupanja ruske strane možemo posmatrati kao nekakvu kupovinu vremena da se ta transakcija ne desi.

„Ono kada je zaličilo malo daće doći do te transakcije jeste tamo početak ove godine kada je naša država malo zapretila u vezano za potencijalnu nacionalizaciju, i onda je, tamo 19. januara MOL potpisao Sporazum koji je zvanično objavljen i na sajtu Budimpeštanske berze i od strane MOL-a. I to je jedan jedini napredak u smislu izlaska ruske strane iz vlasništva koji je, da kažem, bio vidljiv. Sa druge strane, nikad nije ruska strana zvanično objavila da je postigla sporazum o prodaji, vi to ne možete naći na sajtu Gasproma. Bile su nekakve izjave ruskih zvaničnika, ali formalno objave da je postignut sporazum o prodaji nije bilo“, rekao je Gujaničić.

On kaže da su ovi navodni ruski zahtevi o kojima se priča, legitimni zahtevi ruske strane, ali da pomalo i nisu realni, posebno kada se reč o tome da im se NIS vrati u vlasništvo kada im budu skinute sankcije.

„Ono što OFAC ispituje kada odobrava potencijalne transakcije jeste da se upravo to ne desi. I ako se sećate kada je prodavana Lukoilova imovina, veoma brzo je OFAC isključio potencijalnog kupca, jednu kompaniju za koju je se sumnjalo da je povezana sa Kremljom. Tako da u tom nekom smislu taj drugi uslov, mislim da nije realan da se ispuni, naravno, jedino pod uslovom da se baš promeni geopolitička slika“, rekao je on.

Što se tiče prvog navodnog zahteva, da im se novac uplati direktno na račun, a ne na privremeni te da bude zamrznut i da ne mogu da ga koriste do skidanja sankcija, Gujaničić podseća da su sankcije uvedene pod ocenom da prihodi od NIS-a finansiraju rat u Ukrajini, pa bi onda, ako ta sredstva odu ruskoj strani, ispalo i da prodaja NIS-a finansira rat u Ukrajini, tako da ni to ne dolazi u obzir.

„I u tom nekom smislu su postojala nekakva rešenja, naravno da se taj novac uplati na nekakav račun, ali da kompanije, da kompanija Gasprom, odnosno ruska država, ne može ta sredstva da koristi. Pa, recimo, dividenda koju je NIS uplaćivao prošle godine, a ona pripada naravno i Gaspromu kao najvećem akcionaru, je uplaćena tako na neki račun gde Gasprom nije ta sredstva koristio. Tako da, eto, moje mišljenje je da su ta dva zahteva legitimna, da je ovaj drugi, onako, iz domena naučne fantastike, pod uslovom da se ne promene i geopolitičke prilike, pa da Amerika i Rusija postanu saveznici. Oko ovog prvog uslova, moguće je da tu mogu da se naprave nekakvi kompromisi, ali zuzetno je nepredvidiv čitav proces i teško je s nekom većom izvesnošću bilo šta reći“, istakao je Gujaničić.

Na pitanje gde smo mi i celoj toj priči i da li bi mogli da iz čitavog proecesa izvučemo „deblji kraj“, sagovornik Nova.rs navodi da smo mi od početka tog procesa negde na margini, ne samo da nemamo nikakav uticaj, nego nemamo ni informacije kuda ide ta priča.

„Opšte je poznato da srpska strana nije figurirala kao potencijalni kupac u toj prodaji ruskih akcija. Jedan od razloga jeste što postoji apsolutno nepoverenje ruske strane prema našoj državi, a drugi razlog je možda što bi se na taj način i otkrilo da ruska strana nije zainteresovana za prodaju. I ovo su sad sve nekakve igre tih učesnika. Gde smo tu mi, pa mi trpimo sve vreme, a sama kompanija gubi tržište. Istina, ona je u prvom kvartalu objavila nekakav profit, ali to su izuzetno teški uslovi poslovanja. S druge strane, postoji ta neizvesnost koja koči i samu kompaniju i druge tržišne učesnike“, naveo je on.

Gujaničić dodaje da kada postoji takav problem u privredi, a znamo da je NIS jedna strateški važna kompanija, mnogo je važno da se to reši što je pre moguće.

„Ako se nađe neko rešenje koje će biti pozitivno za nas, neće biti toliko efikasno da je rešenje nađeno ranije. Smanjilo bi tu neizvesnost i otklonilo prepreke da privreda može normalno da funkcioniše. Mislim da može lako da se desi da se ponovo odloži rok za prodaju i da mi u nedogled imamo ovu situaciju, punu neizvesnosti, što je dosta loše i za samu kompaniju, a i generalno za funkcionisanje privrede“, zaključio je Gujaničić.