Pročitaj mi članak

Vučićev novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu stana od prinudne prodaje

0

Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju jer se zaštita od prinudne prodaje stana kao jedine nekretnine odnosi samo na one koji ispune pet vrlo strogijih kriterijuma, preneo je danas portal Danasa.

Prema predloženim izmerama i dopunama tog zakona nepokretnost ne može biti prodata u izvršnom postupku samo ako se ispune pet uslova, a prvi je da je reč o stanu, kao jedinoj nepokretnosti izvršnog duga.

Zatim, stan se ne može prinudno prodaviti ako dugovac ima prebivalište najmanje pet godina pre podnošenja predloga za izvršenje, ako ta adresa nije „pasivizirana“ i ako je stan, površine do 60 kvadratnih metara.

Jedan od kriterijuma je da se stan ne može da se proda ako golovnica potraživanja koje se namiruje ne prelazi polovinu tržišne vrednosti nepokretnosti, utvrđene u skladu sa aktom jedinice lokalne samouprave.

Uslov je i da dugovac u periodu od tri godine pre dana podnošenja predloga za izvršenje nije prodao ili poklonio drugu nepokretnost ili se odrekao prava na nasleđivanje nepokretne imovine ili zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju.

Ostalo je nejasno, naveo je Danas, da li zakon štiti i one koji duguju banci za stambeni kredit.
Pojedini stručnjaci su ocenili da predloženi zakon ne štiti građane koji duguju bankama za stambene kredite, drugi tvrde da zakon ne precizira tačno na koje vrste potraživanja se odnosi, te da se eventualno može primeniti i na stambene zajmove ako je dugovac u javnoj ili zakonom overenoj ispravi dao saglasnost da se naplata može sprovesti preko njegove nekretnine.

Drugim rečima, to znači da su banke ovom odredbom zaštićene, pa bi dugovi za stambene kredite mogli ostati van ove zakonske zaštite.

Ivan Zlatić iz Udruženja „Krov nad glavom“ ocenio je da predlžene izmene i dopune Zakona o izvršenju i obezbeđenju neće doneti suštinsku zaštitu prava na dom, većini građana.

Zaštita koju zakon nudi je, po njegovim rečima, vrlo ograničena i da bi, prema dosadašnjem iskustvu njihove organizacije, mali broj ljudi bio obuhvaćen ovim izmenama čak i da su važile u prethodnih osam godina jer smatra, tumačeći predlog zakona, da se zaštita prava na jedini dom ne odnosi na stambene kredite.

Prema njegovom tumačenju ovog zakona, zakon štiti samo ako je nepokretnost u potpunosti u vlasništvu dugaoca i ako se radi o njegovoj jedinoj nekretnini.

„Ako stan otplaćujete kreditom, dokle god je u vlasništvu banke, ova zaštita se ne primenjuje“, rekao je Zlatić.

Posebno problematičnim smatra odredbu da dugovac mora biti prijavljen na toj adresi najmanje pet godina da bi stan bio zaštićen jer „ljudi često privremeno odlaze zbog pos