Aleksandar Vučić ne samo da je šljokara, nego je sada izgleda počeo i da se drogira.
Ovako korisnici društvene mreže Iks komentarišu najnoviju izjavu srpskog diktatora, koji je danas, poslao otvorenu pretnju jednoj velikoj sili, a većina je kao metu prepoznala Donalda Trampa, predsednika SAD.
Tokom novog medijskog baljezganja, Vučić je izjavio sledeće:
– Imamo određene stvari u našem sefu. To je samo pitanje vremena kada ćemo ih pokazati i učiniti javnim. Izbegavali smo to da ne uvredimo neke od velikih sila, jer one uvek vrše ogroman pritisak.
Više nema razloga za to. Nalazimo se u ćorsokaku i borićemo se za ono što je naše — branićemo i štitićemo ono što je naše – rekao je Vučić.
Serbian President Vucic:
We have certain things in our safe. It is just a matter of time before we show them and make them public. We have avoided doing so in order not to offend some of the major powers, since they always exert enormous pressure.
There is no longer any reason… pic.twitter.com/1DWg7ZlpbC
— Sprinter Press (@SprinterPress) December 26, 2025
Dakle, Vučić je, čini se, počeo opasno da gubi vezu sa realnošću ako mu je palo na pamet da preti i ucenjuje neku veliku svetsku silu i misli da to može da mu priođe? Ovako nešto glupo nije padalo na pamet ni Slobodanu Miloševiću i Miri Marković.
U svakom slučaju, ostaje da se vidi u narednom periodu kome je Vučić to zapretio i da li će se to Vučiću obiti o glavu. Kako stvari stoje, pretnja je upućena Donaldu Trampu, jer poslednjih nedelja upravo iz Amerike stiže najviše šamara za Oskara.
Naravno, meta bi mogla da bude i Rusija, odnosno Vladimir Putin, koji ne želi da se odrekne NIS-a i odbija da prihvati nacionalizaciju od strane Srbije, ali se čini da je suluda Vučićeva pretnja ipak usmerena ka Vašingtonu.
Diplomatski šamari iz Vašingtona: Aleksandar Vučić pod pritiskom američkih odluka
Poslednjih nedelja, predsednik Ćacistana Aleksandar Vučić našao se u centru niza diplomatskih i političkih izazova koji dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država. Od najava sankcija Kongresa prema srpskim političarima, preko istraga povezanih sa firmom Dominion i optužbama za izbornu krađu, do odustajanja Džereda Kušnera, zeta bivšeg predsednika Donalda Trampa, od kontroverznog projekta izgradnje kule na mestu bivšeg Generalštaba – ovi događaji su pojačali tenzije između Beograda i Vašingtona.
Analitičari vide ovo kao znak promene u američkoj politici prema Zapadnom Balkanu, posebno u kontekstu novog zakona o demokratiji i prosperitetu u regionu.
Sankcije Kongresa: Kritike prema korupciji i izbornim uslovima u SrbijiAmerički Kongres je sredinom decembra usvojio „Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana“, koji uključuje mogućnost sankcija protiv korumpiranih lidera u regionu, sa posebnim fokusom na Srbiju.
Zakon ističe „nepravedne izborne uslove u Srbiji“ i „korupciju među ključnim političkim liderima pod autokratskom kontrolom“, predviđajući sankcije u roku od 90 dana za one koji podržavaju destabilizaciju regiona ili krše ljudska prava.
Istraga o Dominionu: Povezivanje Srbije sa optužbama za izbornu krađu u SAD
Još jedan udar došao je u vidu obnovljenih optužbi povezanih sa firmom Dominion Voting Systems, koja ima kancelariju u Beogradu. Donald Tramp je u decembru 2025. ponovo pokrenuo tvrdnje o izbornoj krađi iz 2020. godine, povezujući Srbiju sa navodnim manipulacijama preko ove kompanije.
Prema izveštajima, Tramp je 2020. tražio istragu o navodnoj krađi, a sadašnje najave uključuju tvrdnje da je srpski tajkun Neša Roming, blizak vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci (SNS), stajao iza Dominionovih operacija u Beogradu.
Nova istraga u Sjedinjenim Državama, uključujući i moguće krivične optužbe za prevare i strane uticaje, ponovo je stavila Srbiju u fokus.
Ovo je izazvalo zabrinutost u Beogradu, gde se vidi kao pokušaj da se Srbija koristi u unutrašnjim američkim političkim borbama.
Odustajanje Kušnera: Kraj kontroverznog projekta na mestu Generalštaba
Konačno, Džered Kušner, zet Donalda Trampa i osnivač investicione firme Affinity Partners, odustao je sredinom decembra od plana za izgradnju luksuzne kule na mestu bivšeg Generalštaba Jugoslovenske narodne armije u Beogradu, uništenog u NATO bombardovanju 1999. godine.
Projekat, vredan oko 750 miliona evra, uključivao je izgradnju hotela, stanova i memorijala, ali je izazvao velike proteste zbog navodnog uklanjanja zaštićenog statusa zgrade na osnovu falsifikovanih dokumenata.
Kušnerova firma povukla se nakon optužbi za korupciju i pritiska javnosti, a Vučić je izjavio da je Srbija time „izgubila veliku investiciju“. Vlada Srbije je čak pretila protestantima, ali odustajanje je viđeno kao pobeda aktivista koji su branili kulturno nasleđe.






