U trci za humanoidnim robotima Kina se, očekivano, kreće brže nego bilo ko drugi. Dok svet još čeka da Tesla predstavi zreliju verziju svog Optimusa, kineski proizvođači automobila već izlaze na pozornice s robotima koji hodaju, govore i reaguju toliko nalik čoveku da publika ponekad sumnja da li gleda u mašinu ili u glumca.
Najbolji primer je Xpengov robot Iron, predstavljen na glamuroznom događaju u Kini. Robot je bio toliko uverljiv i nalik čoveku da su odmah krenule tvrdnje da se zapravo radi o osobi u kostimu.
Xpeng je odlučio da prekine te glasine na najdramatičniji mogući način. Nakon što su društvenim mrežama počele da kruže sumnje, kompanija ga je ponovo izvela na pozornicu i pred hiljadama gledalaca rasporila deo robota, otkrivši njegove unutrašnje mehaničke komponente. Tako su jasno dokazali da se ne radi o čoveku, već o sedmoj generaciji njihovog humanoida, pogonjenog sopstvenim Vision-Language-Action 2.0 modelom veštačke inteligencije.
Iron je evoluirao iz Xpengovih ranijih robotskih pasa i po proporcijama, pokretima i motoričkoj kontroli izuzetno je blizak ljudima. Izvršni direktor He Sjaopeng tvrdi da je potencijal tržišta humanoidnih robota „veći od potencijala tržišta automobila” i da će se troškovi proizvodnje vremenom približiti cenama električnih vozila. Prvi primerci Irona pojaviće se u Xpengovim salonima, poslovnim kompleksima i fabrikama već 2026. godine, dok masovna proizvodnja počinje krajem iste godine.
Xpeng showed a humanoid robot called IRON whose movement looked so human that the team literally cut it open on stage to prove it is a machine.
IRON uses a bionic body with a flexible spine, synthetic muscles, and soft skin so joints and torso can twist smoothly like a person.… pic.twitter.com/BS1KSbA3aW
— Rohan Paul (@rohanpaul_ai) November 7, 2025
U pozadini je šira strategija. Xpeng razvija ceo ekosistem veštačke inteligencije koji uključuje robotaksije, leteća vozila i humanoide. Prema analizama JPMorgana, samo robotaksi program do 2035. godine mogao bi da donese i do 19 milijardi dolara vrednosti, dok procene za humanoidnu liniju idu do 24 milijarde dolara do 2027. godine — naravno, ukoliko se planovi ostvare.
Kineska robotika, međutim, ne oslanja se samo na Xpeng. Chery razvija humanoidnog robota Mornine u saradnji sa AI kompanijom Aimoga, BYD, GAC i Seres ulažu milione u sopstvene robotske platforme, dok je Nio već najavio robotskog psa. Kina već danas ima oko dva miliona industrijskih robota u pogonu — najviše na svetu — a humanoidi se prirodno uklapaju u tu viziju visoko automatizovane budućnosti.






