Oko 1,7 miliona penzionera u Srbiji od ovog meseca dobiće uvećane penzije za 12,2 odsto, a prvi ček sa povišicom, kako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, stići će pred Božić.
Prema zvaničnim podacima, prosečna penzija će nakon ovog povećanja porasti sa 50.662 na 56.842 dinara, što je uvećanje od oko 6.000 dinara mesečno. Upoređenja radi, prosečna penzija 2012. godine iznosila je oko 24.000 dinara.
Koliko rastu penzije na papiru
Povećanje od 12,2 odsto znači da će, na primer:
penzija od 40.000 dinara porasti na 44.800
penzija od 60.000 dinara na 67.200
penzija od 80.000 dinara na 89.600
Na godišnjem nivou, to predstavlja povećanje od nekoliko desetina hiljada dinara, u zavisnosti od visine primanja.
Nadležni ističu da je u poslednjih 12 meseci došlo do kumulativnog rasta penzija od 24,4 odsto, jer su penzije već jednom povećane za 10,9 odsto od 1. decembra prošle godine.
Ministar finansija Siniša Mali ocenio je da povećanje penzija predstavlja dokaz rasta životnog standarda, naglašavajući da je inflacija jednocifrena i „daleko ispod procenta povećanja penzija“.
Prema njegovim rečima, cilj države je da do kraja 2027. godine prosečna penzija dostigne 650 evra, dok bi već 2026. godine trebalo da iznosi oko 488 evra.
Kritički osvrt: rast primanja pojela svakodnevna poskupljenja
Iako povećanje penzija nominalno deluje značajno, ključno pitanje ostaje koliko taj rast zaista znači u svakodnevnom životu penzionera.
U istom periodu u kojem rastu penzije, građani se suočavaju sa:
stalnim poskupljenjima hrane
rastom cena lekova i medicinskih usluga
većim računima za struju, grejanje i komunalije
skupljim javnim prevozom i osnovnim uslugama
Za veliki broj penzionera, posebno onih sa primanjima ispod ili oko 40.000 dinara, povećanje od nekoliko hiljada dinara mesečno često ne pokriva ni rast cene osnovne potrošačke korpe.
Penzioneri najveći deo prihoda troše upravo na stavke koje najbrže poskupljuju – hranu, lekove i energiju – pa statistički podaci o „realnom rastu“ ne odražavaju uvek stvarni osećaj životnog standarda.
Poređenje sa 2012. godinom – nepotpuna slika
Često isticanje 2012. godine kao polazne tačke ne uzima u obzir činjenicu da su u međuvremenu:
cene stanovanja i energenata višestruko porasle
zdravstvene usluge postale skuplje
privatni troškovi lečenja sve češći
Zbog toga deo penzionera, uprkos povećanjima, i dalje živi na ivici egzistencije, oslanjajući se na pomoć porodice ili dodatne socijalne mere.
Povećanje penzija od 12,2 odsto jeste važno i dobrodošlo, ali ne rešava suštinski problem – rast troškova života koji sistematski nagriza kupovnu moć najstarijih građana.
Bez kontrole cena osnovnih životnih namirnica, energenata i lekova, svako novo povećanje rizikuje da ostane samo dobra vest na papiru, a ne stvarno poboljšanje života penzionera.






