Pročitaj mi članak

Evo koloiko će penzineri imati povećanje za Božić, rast cena se ne pominje?

0

Oko 1,7 miliona penzionera u Srbiji od ovog meseca dobiće uvećane penzije za 12,2 odsto, a prvi ček sa povišicom, kako je najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, stići će pred Božić.

Prema zvaničnim podacima, prosečna penzija će nakon ovog povećanja porasti sa 50.662 na 56.842 dinara, što je uvećanje od oko 6.000 dinara mesečno. Upoređenja radi, prosečna penzija 2012. godine iznosila je oko 24.000 dinara.

Koliko rastu penzije na papiru

Povećanje od 12,2 odsto znači da će, na primer:

penzija od 40.000 dinara porasti na 44.800

penzija od 60.000 dinara na 67.200

penzija od 80.000 dinara na 89.600

Na godišnjem nivou, to predstavlja povećanje od nekoliko desetina hiljada dinara, u zavisnosti od visine primanja.

Nadležni ističu da je u poslednjih 12 meseci došlo do kumulativnog rasta penzija od 24,4 odsto, jer su penzije već jednom povećane za 10,9 odsto od 1. decembra prošle godine.

Ministar finansija Siniša Mali ocenio je da povećanje penzija predstavlja dokaz rasta životnog standarda, naglašavajući da je inflacija jednocifrena i „daleko ispod procenta povećanja penzija“.

Prema njegovim rečima, cilj države je da do kraja 2027. godine prosečna penzija dostigne 650 evra, dok bi već 2026. godine trebalo da iznosi oko 488 evra.

Kritički osvrt: rast primanja pojela svakodnevna poskupljenja

Iako povećanje penzija nominalno deluje značajno, ključno pitanje ostaje koliko taj rast zaista znači u svakodnevnom životu penzionera.

U istom periodu u kojem rastu penzije, građani se suočavaju sa:

stalnim poskupljenjima hrane

rastom cena lekova i medicinskih usluga

većim računima za struju, grejanje i komunalije

skupljim javnim prevozom i osnovnim uslugama

Za veliki broj penzionera, posebno onih sa primanjima ispod ili oko 40.000 dinara, povećanje od nekoliko hiljada dinara mesečno često ne pokriva ni rast cene osnovne potrošačke korpe.

Penzioneri najveći deo prihoda troše upravo na stavke koje najbrže poskupljuju – hranu, lekove i energiju – pa statistički podaci o „realnom rastu“ ne odražavaju uvek stvarni osećaj životnog standarda.

Poređenje sa 2012. godinom – nepotpuna slika

Često isticanje 2012. godine kao polazne tačke ne uzima u obzir činjenicu da su u međuvremenu:

cene stanovanja i energenata višestruko porasle

zdravstvene usluge postale skuplje

privatni troškovi lečenja sve češći

Zbog toga deo penzionera, uprkos povećanjima, i dalje živi na ivici egzistencije, oslanjajući se na pomoć porodice ili dodatne socijalne mere.

Povećanje penzija od 12,2 odsto jeste važno i dobrodošlo, ali ne rešava suštinski problem – rast troškova života koji sistematski nagriza kupovnu moć najstarijih građana.

Bez kontrole cena osnovnih životnih namirnica, energenata i lekova, svako novo povećanje rizikuje da ostane samo dobra vest na papiru, a ne stvarno poboljšanje života penzionera.