Tekst o profesorki Neli Spasojević iz Trstenika, koji je preneo Radar, predstavlja potresno svedočanstvo o tome kako se u srpskoj prosveti sistematski uklanjaju najbolji, najaktivniji i najodgovorniji nastavnici, dok se poslušnost nagrađuje funkcijama, a nepravda institucionalno betonira. Sudbina profesorke matematike, koja je skoro tri decenije unapređivala nastavu, donosila projekte školi, uvodila inovativne metode učenja i otvoreno ukazivala na korupciju i nepotizam, pokazuje da se u današnjoj Srbiji znanje i integritet tretiraju kao pretnja.
Od slučaja ponižavanja profesorke engleskog jezika, preko montiranih prijava protiv Spasojevićeve, pa do njenog otkaza zbog solidarnosti sa studentima i protesta protiv nasilja i korupcije, tekst jasno otkriva obrazac represije koji funkcioniše kao minijatura čitavog državnog sistema. Oni koji ćute i služe bivaju nagrađeni, a oni koji pitaju gde su pare, ko krši zakon i zašto se pravda gura pod tepih, bivaju izbačeni iz sistema.
Posebno je uznemirujuće opisano ponašanje pravosuđa, koje iste zakone primenjuje različito u zavisnosti od „podobnosti“ pojedinca. Dok jedan profesor biva vraćen na posao privremenom merom, profesorki koja prolazi kroz isti postupak sud praktično poručuje da se „snađe“, čime se pravna država svodi na proizvoljnost i ličnu procenu sudije.
Ova priča govori o modelu vlasti u kome se institucije koriste kao sredstvo disciplinovanja, u kome se obrazovanje kažnjava, a lojalnost sistemu nagrađuje. Prosveta je postala bojno polje na kome se uklanja svaki trag samostalnosti i kritičkog mišljenja, jer upravo takvi ljudi stvaraju generacije koje ne pristaju na strah i poniženje.
Istovremeno, tekst pokazuje i nešto ohrabrujuće: obnovljenu solidarnost između učenika, roditelja i nastavnika, kao i pojavu mladih koji ne žele da odu iz zemlje već da je menjaju. Upravo zbog toga sistem udara na ovakve profesore prvi, jer su oni nosioci promene.
Slučaj Nele Spasojević postaje simbol borbe za dostojanstvo obrazovanja, za pravo na otpor nepravdi i za Srbiju u kojoj se ne kažnjava čestitost. On jasno pokazuje da danas u ovoj zemlji nije opasno biti loš profesor, već dobar, hrabar i pošten čovek.






