Američki predsednik Donald Tramp nijednom nije direktno pomenuo Rusiju u svom govoru na zatvorenom sastanku sa liderima NATO-a u Hagu, piše agencija „Blumberg“, pozivajući se na izvor.
Agencija napominje da je „formulacija o Rusiji pažljivo birana“ u završnom saopštenju, usvojenom nakon samita. Lideri nekih zemalja želeli su da se Rusija u ovom dokumentu nazove agresorom, ali se to ispostavilo kao nemoguće.
Umesto toga, u saopštenju se navodi da NATO smatra Rusiju „pretnjom“, ističe agencija, naglašavajući da je to razočaralo Vladimira Zelenskog, koji je tokom celog samita izgledao prilično potišteno.
Prema „Blumbergu“, opšti utisak iz američkog pristupa ukrajinskom sukobu je da je Tramp „uglavnom digao ruke od napora da se postigne prekid vatre“ u Ukrajini.
Ranije je „Blumberg“ izvestio da je na zatvorenom sastanku sa liderima Severnoatlantske alijanse u Hagu Tramp rekao da je situacija u Ukrajini „potpuno van kontrole“ i izrazio mišljenje da „nešto treba preduzeti“ povodom ovog stanja stvari.
Makron pozvao EU da razmotri dijalog sa Rusijom: Evropa ne može da živi u stalnoj eskalaciji
Francuski predsednik Emanuel Makron poručio je da Evropa mora razmotriti kako da obnovi poverenje sa Rusijom i stvori sopstveni bezbednosni sistem, poručivši da kontinent ne može stalno da se naoružava i živi u atmosferi eskalacije.
Ova izjava data je na marginama samita NATO-a u Hagu, a preneo ju je kabinet francuskog predsednika.
Makron je istakao da su evropski građani zabrinuti za svoju bezbednost i da „Evropa ne može biti u stalnoj eskalaciji, naoružavajući se sve više i više“, te da se mora povesti ozbiljna rasprava o dugoročnoj bezbednosnoj arhitekturi.
„Danas moramo da se naoružamo jer u ovom trenutku zaostajemo za Rusijom kada je reč o vojnoj opremi i sredstvima. Ali istovremeno, treba da razmišljamo o garancijama bezbednosti za Evropu, o strukturi u kojoj želimo da živimo ubuduće“, rekao je Makron.
Dodao je da bi takva bezbednosna arhitektura trebalo da sadrži ograničenja u pogledu količine i razmeštanja oružja, slično dogovorima koji su postojali tokom Hladnog rata.
Prema njegovim rečima, uz postojeće potrebe za ojačavanjem odbrane, Evropa mora da definiše i uslove pod kojima bi dijalog sa Moskvom bio moguć.
„Moramo da znamo dokle smo spremni da idemo u sopstvenoj odbrani, ali i kakve uslove vidimo kao osnovu za dijalog sa Rusijom“, poručio je francuski predsednik.
U međuvremenu, iz Moskve su stigli komentari na račun evropske politike. Zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Aleksandar Gruško izjavio je tokom godišnje konferencije OEBS-a o bezbednosnoj saradnji da trenutni pristup zapadnih zemalja, koji uključuje vojno planiranje i sve veći pritisak, ne vodi uspostavljanju stabilnosti.
„Ukrajina se koristi kao sredstvo za obuzdavanje Rusije, a iza toga stoji neprijateljska politika zapadnih zemalja“, ocenio je Gruško, dodavši da Moskva pažljivo prati razvoj događaja i reaguje u skladu sa sopstvenim bezbednosnim interesima.






