Nova studija Univerziteta Mičigen Stejt otkriva koje su zemlje na svetu najnarcisoidnije, a rezultati su iznenađujući: Nemačka se nalazi na vrhu liste, dok je Srbija rangirana kao najmanje narcisoidna nacija.
Istraživanje, objavljeno u časopisu BBC Science Focus, analiziralo je odgovore preko 45.000 ispitanika iz 53 zemlje, fokusirajući se na narcisoidne crte ličnosti poput naduvanog samopoštovanja, hvalisanja, rivalstva sa drugima i stavova superiornosti.
Prema nalazima, narcizam nije ograničen na jednu kulturu ili generaciju, već se pojavljuje svuda, često na predvidive načine. Istraživači su narcizam podelili na dva podtipa: „narcisoidno divljenje“ (samopromocija i traženje pažnje) i „narcisoidno rivalstvo“ (konflikti sa drugima, odbrana sebe i omalovažavanje drugih).
Podaci su prikupljeni kroz veliki međunarodni upitnik, proširujući ranija istraživanja koja su bila uglavnom ograničena na zapadne zemlje, posebno SAD.Najnarcisoidnije zemlje prema ukupnom skoru su:
Rang Zemlja
1. Nemačka
2. Irak
3. Kina
4. Nepal
5. Južna Koreja
S druge strane, najmanje narcisoidne zemlje su:
Rang Zemlja
1. Srbija
2. Irska
3. Velika Britanija
4. Holandija
5. Danska
Sjedinjene Američke Države su se našle na 16. mestu, u gornjoj trećini liste, suprotno popularnom verovanju da su one najnarcisoidnije. Za podtip „divljenje“, najviše su rangirane Nigerija, Irak, Kina, Nepal i Turska, dok su najniže Norveška, Danska, Irska, Rusija i Velika Britanija.
Za „rivalstvo“, vode Nemačka, Južna Koreja, Nepal, Irak i Rumunija, a najniže su Srbija, Meksiko, Kolumbija, Austrija i Južna Afrika.Objašnjenja za ove rezultate uključuju demografske i kulturne faktore. Narcizam je izraženiji kod mlađih ljudi, jer crte poput samopouzdanja pomažu u formiranju identiteta i takmičenju za status.
Muškarci su ocenjeni više od žena, verovatno zbog internalizovanih verovanja o muškoj dominaciji, dok su osobe sa višim socijalnim statusom pokazale veći narcizam – možda zato što narcisi teže takvim pozicijama ili zato što privilegovani osećaju da zaslužuju više.
Iznenađujuće, bogatije zemlje pokazuju viši narcizam, jer se više ceni dostignuća i samopromocija. Takođe, kolektivističke kulture (kao Senegal, Bangladeš, Maroko, Nepal i Irak), koje naglašavaju grupnu harmoniju, neočekivano imaju više narcisoidnog divljenja, možda zbog osetljivosti na hijerarhije.
Individualističke kulture (kao Švedska, Danska, Nemačka, Norveška i Finska) nisu pokazale niže skorove, suprotno očekivanjima.Vilijam Čopik, vođa studije, izjavio je: „Većina onoga što znamo o narcizmu dolazi iz studija u zapadnim zemljama – često u SAD… SAD se često navode kao primer narcizma, pa ljudi očekuju da budu daleko najviše. U stvarnosti, SAD su bile ka višem kraju, ali sigurno nisu na ekstremu.“ Dodao je: „Istina je da je u svakoj zemlji bio širok spektar narcizma…
Svaka je imala mešavinu narcisoidnih i skromnih ljudi.“ Čopik je naglasio da narcizam nije ograničen na jednu zemlju, generaciju ili tip osobe, već se pojavljuje svuda, ponekad iz razumljivih razloga.
Studija podseća da oko 1 od 20 ljudi u SAD ispunjava kriterijume za narcisoidni poremećaj ličnosti, ali ističe da je narcizam kompleksna crta koja postoji u svim društvima, bez potvrde stereotipa. Ovi rezultati mogu pomoći u boljem razumevanju kako kultura i ekonomija utiču na ličnost.






