Ako se uzme u obzir da ukupna dužina auto-puteva pod naplatom iznosi 924,028 kilometara, proizlazi da država prosečno po jednom kilometru auto-puta godišnje prihoduje gotovo 472.000 evra. Ipak, finansijski podaci pokazuju da su uz prihode rasli i rashodi ovog javnog preduzeća, pa je tako neto gubitak Puteva Srbije u 2025. godini skoro dupliran - sa 11,4 na 22,5 milijardi dinara.
Na tvrdnje vozača da Srbija ima najskuplje putarine u regionu, pa i u Evropi, iz Puteva Srbije odgovaraju da takvi navodi nemaju činjenično uporište, piše Biznis.rs.
– Činjenica je da je cena putarine u Srbiji za vozila prve kategorije srednjeg cenovnog ranga u poređenju sa evropskim zemljama. U Srbiji se primenjuje sistem naplate po pređenom kilometru, što je preporuka direktiva EU jer je takav vid naplate prepoznat kao najpravedniji – koliko kilometara pređete, toliko i platite – navode u Putevima Srbije.
Dodaju da su, poređenja radi, u zemljama poput Francuske, Hrvatske, Italije i Crne Gore, koje primenjuju isti sistem naplate, cene putarina po kilometru više.
– Kada su u pitanju treća i četvrta kategorija vozila, razlika u cenama je još veća. U državama koje koriste vinjetu kao vid naplate za putnička vozila, cene putarine za treću i četvrtu kategoriju vozila formiraju se takođe po pređenom kilometru i ona je znatno viša od cene u Srbiji – tvrde u Putevima Srbije.
Pred letnju sezonu, kada su gužve na naplatnim rampama uobičajene, u javnosti se često otvara pitanje uvođenje vinjeta. Međutim, u Putevima Srbije navode da se takav model naplate putarina u našoj zemlji ne razmatra. Kako navode, upravo zahvaljujući masovnom korišćenju elektronske naplate putarina smanjene su gužve na naplatnim stanicama.






