Prof. dr Nina Žigon je redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na Katedri za farmakologiju. U razgovoru za „Srbin info“ govori o aktuelnim dešavanjima na Medicinskom fakultetu, sukobima unutar akademske zajednice, ulozi rektora i medija, kao i o odgovornosti profesora i studenata u traženju rešenja za krizu u kojoj se fakultet nalazi.
Profesorka Žigon, kako komentarišete aktuelna dešavanja na Medicinskom fakultetu?
Aktuelna dešavanja su rezultat neregularnog rada uprave fakulteta od stupanja na dužnost. Uprava MF, popularno je nazvana „krnja“ jer dva prodekana odmah po stupanju na dužnost podnose ostavke. Dekanka ne predlaže nove prodekane, Savet fakulteta ne zaseda devet meseci, godišnji budžet se ne usvaja na Savetu, već ga potpisuju neovlašćena lica – dekanka i potpredsednica Saveta. To dovodi u pitanje regularnost isplate plata svih zaposlenih. Pored toga, snažan udarac dolazi i od Etičkog komiteta Srbije koji otkriva postojanje nelegalne DNK biobanke kod dekanke na institutu, istraživanja sa neregistrovanim medicinskim sredstvom i iznošenja lažnih podataka u doktorskoj disertaciji u kojoj je prodekan mentor. Pljušte ostavke članova etičke komisije fakulteta. U tim okolnostima drugostepeni organ koji kontroliše rad dekana – predsednik i potpredsednica Saveta – podnose ostavku, a „krnja“ uprava i dekanka nastavljaju da rade bez kontrole. Vrlo teška i nezakonita situacija. Biobanka je Nušićevski fijasko. Nisam verovala dok nisam sama pročitala u publikacijama dekanke. Nešto se moralo preduzeti.
Ko je odgovoran za narušavanje ugleda fakulteta?
U medijima su se pojavile teške optužbe da dekanka Simić i prodekan Nešić, čija je nadležnost kvalitet i akreditacija, sprovode neetička istraživanja na pacijentima, čime se urušava poverenje u zdravstvenu uslugu. Na Izbornom veću otkriva se da su pojedini profesori na klinikama dobili zvanja bez kvalifikacija. Sumnju treba otkloniti – ali gde, kad je na fakultetu narušena hijerarhija, uspostavljena vladavina pohlepnih mediokriteta i cveta korupcija. Nekvalifikovanim glasanjem, nasleđenim iz samoupravnog socijalizma, na katedrama se donose važne odluke… To bi svaki fakultet uništilo.
Rektor tvrdi da je dekanka Tatjana Simić smenjena nezakonito, dok Savet MF navodi da je sve bilo u skladu sa Zakonom. Kakvo je vaše viđenje ove situacije?
Lekarski poziv i profesura su neodvojivi na medicisnkiom fakultetu. Profesionalni kodeks je lekarski pre svega. Na klinikama postoje etički odbori koji daju mišljenje da li se neko istraživanje na ljudima sme sprovoditi. Mora postojati pismena informisana saglasnost svake osobe koja ulazi u studiju. Tu se sve procenjuje, protokol studije, broj uknjučenih ispitanika ali i tekst informisanog pristanka koji pacijent potisuje i procenjuje se da li su svi rizici predočeni pacijentu. Ako je istraživački rad deo poslediplomskih studija i Etička komisija fakulteta sve proverava i daje svoje mišljenje. Rektor je pokazao da je površan i lakomislen i da nije ništa razumeo . Tragično je i pomisliti da bi Etički odbor Univerziteta čiji su članovi nelekari o ovome odlučivali. Posle ovako štetne izjave on bi morao da da ostavku.
Da li je zaista u pitanju borba „Lončareve ekipe“ protiv bivše dekanke Tatjane Simić, kako se spekuliše u medijima, ili postoji nešto drugo?
Kao što rekoh, propadanje fakulteta traje decenijama. Sada, kada su studenti i profesori pokrenuli borbu protiv korupcije i za pravdu, vreme je da se problemi reše. Činjenica je da su članovi Saveta ispravno odlučili da prekinu haos i omoguće raspisivanje novih izbora za dekana. Treba imati u vidu da su na prethodnim izborima kandidati za dekana bili predsednik Saveta Goran Stanković i dva člana – Tatjana Simić i Aleksandar Milovanović. Ne samo da su bili u konfliktu interesa jer su mogli uticati na svoj izbor u Savetu, već su time ukinuli i dvostepenost odlučivanja u upravnom postupku izbora dekana. To se više ne sme ponoviti. Način biranja uprave nasleđen je još od samoupravnog socijalizma i nije demokratski.
Da li se preko medijskih spinova prikrivaju mnogo ozbiljniji problemi na fakultetu?
Imam utisak da je ovo potpisivanje od strane zaposlenih na MF vrsta spina kako bi se pažnja javnosti preusmerila sa problema rada dekanke na problem rada Saveta. Stvara se utisak da je ogroman broj, 261 nastavnik, protiv smene dekanke na nezakonit način, što dalje potkrepljuje i rektor u tekstovima u nezavisnim medijima. Istini za volju, među potpisanima je veliki broj penzionera i kliničkih asistenata koji nisu zaposleni na MF, a ima i profesora sa drugih fakulteta.
Kako ocenjujete ulogu rektora Đokića u ovoj situaciji?
Smešan tip. Njegova pravna služba takođe. Znajući kako je postao rektor i šta je sve radio, sigurna sam da nas ne vodi u preporod, već „žedne preko vode“, onima koji mu se odjednom dive.
Kako je moguće da je rektor Đokić odjednom predstavljen kao oponent režimu Aleksandra Vučića?
Nezavisni mediji misle da rektor sa Proglasom ruši SNS i podržavaju ga zdušno, iako je izašao iz SNS skuta. S druge strane, studenti koje rektor podržava traže od opozicije da ne izađe na izbore, ali da im pomogne kroz svoju infrastrukturu. Pa zaključite sami čiji je rektor oponent.
Da li postoji rizik da se i ovde radi o unapred podeljenim ulogama?
Uvek su uloge unapred podeljene, to nije tajna.
Kolika je odgovornost medija u kreiranju ovakvih narativa?
Ogromna. Narod se ne unosi, trči, juri, radi… Jedni gledaju televiziju, drugi društvene mreže i opredeljuju se bez znanja, sledeći većinu.
Šta bi bili prvi koraci u rešavanju problema na fakultetu?
Da se Statut i pravilnici usklade sa relevantnim zakonima o visokom obrazovanju, upravnom postupku, zaradama, budžetu, Ustavom RS, ali i etičkim kodeksom, i da se spreči korupcija. Do sada su rektori pisali etičke kodekse da im stoje na polici kao mrtvo slovo na papiru.
Mogu li studenti svojim pritiskom da pokrenu promene koje profesori nisu uspeli?
Nisam sociolog, ali znam da su studenti imali tu moć kroz istoriju.
Ko su lideri „studentske liste“ od profesora MF?
Listu nisam videla, kažu da su to štrajkači bliski dekanki koji su, po mom mišljenju, preveslali studente.
Da li su ti ljudi ranije bili u upravi fakulteta ili na pozicijama u sistemu?
Na vrhu liste je prof. dr Vesna Bjegović – „večiti funkcioner“, sa više funkcija istovremeno u proteklih 20 godina, miljenica Milovana Bojića koji ju je prekoredno, bez Izbornog veća, unapredio u profesora, što je poništeno na Izbornom veću 2002. godine. Tu su prof. dr Miloš Bajčetić, koji se diči da je neuropedagog, a ne naučnik-morfolog – profesor histologije i embriologije, kao i prof. dr Aleksandar Nešković iz Zemunske bolnice. Oni nisu izbijali iz studentskih prostorija i na kraju su uspeli da ubede studente da prekinu blokade, obećavši da će preuzeti borbu kroz štrajk, što se, naravno, nije desilo.
Kada su, po vašem mišljenju, počeli najveći problemi na Medicinskom fakultetu?
Od Titovog vremena. Njemu nisu trebali pravi profesori koji misle. Ubacivali su lažne profesore po udbaškom zadatku (špijuniranja, potkazivanja), i oni su u jednom trenutku postali većinski. To se vidi po tome što većina nije imala naučne kvalifikacije za profesure.
Da li SANU ima uticaj na dešavanja na Medicinskom fakultetu?
Apsolutni uticaj. Članovi SANU, sada već u penziji, osim Tatjane Simić, rukovodili su Medicinskim fakultetom poslednjih 25 godina. Rezultati su vidljivi: neuspela reforma obrazovanja (tzv. Bolonja) i loše kadriranje. Preko svojih naslednika, povezanih u snažne interesne grupe, i danas upravljaju radom fakulteta i urušavaju ga. Sporne diplome koje se u medijima spominju izdate su/priznate u njihovo vreme.
Na koji način profesori MF učestvuju u radu upravljačkih organa SANU?
Zaista ne znam šta se dešava u SANU, ali priča se da je tamo zaposlena prof. dr Tatjana Pekmezović još u vreme dok je bila „večiti“, nesmenjivi prodekan na MF, ukinuvši u Statutu fakulteta ograničenje od maksimalno dva mandata.
Kako komentarišete uticaj „Bolonje“ na naš visokoškolski obrazovni sistem?
Preporuke za Bolonju nisu poštovane. Cilj je bio da se zadrže lični interesi uprave, a to je većini ogadilo EU integracije.
Vaša poruka studentima za kraj?
Hvala im što su podigli Srbiju. Srećno na ispitima.






