KO JE IZDAO APISOVOG AGENTA: Slučaj zubarke kralja Petra

0

Posle Cerske i Kolubarske bitke, komanda srpske vojske vapila je za podacima o pokretu i pregrupisavanju austrougarskih trupa. Sećanje na tajnu operaciju koju je pokrenuo pukovnik Dragutin Dimitrijević bilo je, sva je prilika, zabranjeno zbog Stanislava Krakova.

OTKRIVAMO: Rušenje sramotnog „Vukovarskog mita“ (Tekst je na hrvatskom jeziku)

29

Usporediti Vukovar sa Staljingradom je vrhunska ludost hrvatske ratnohuškačke propagandne mašinerije. Vukovar nikad nije bio u potpunom okruženju jer je JNA ciljano ostavila 500 metara širok put kroz kukuruzište prema Bogdanovcima kojim je dva dana prije pada Vukovara pobjegao hrvatski zapovjednik Borković i dio pripadnika hrvatskih paravojnih jedinica.

ONI SU BILI PRE SVEGA SRBI: 7 znamenitih predsednika vlade Kraljevine Srbije

0

Pojedini premijeri uticali su na nastanak i razvoj moderne države.

PRVI BALKANSKI RAT: Malo je falilo da se srpska i crnogorska vojska poubija!

2

Ovih dana obeležava se sto godina od Prvog balkanskog rata i oslobođenja Stare Srbije i Vardarske Makedonije od turske vlasti. Pod Starom Srbijom, prema Cvijiću, podrazumeva se Raška, Kosovo i Metohija i Skopsko-tetovska oblast.

OTKRIVAMO: Ko je bio dr. Ibrahim Rugova (1944−2006)?

29

Na kraju se mora napomenuti i neoboriva činjenica da se etničko čišćenje Srba u toku tzv. Martovskog pogroma, tj. „Kosmetskih kristalnih dana i noći“ od 17.-og do 19.-og marta 2004. g., a izvedenog u klasičnom stilu nacističke antisemitske Kristallnacht operacije (9. novembra 1938. g. i narednih dana), odigralo upravo za vreme „predsedničkog“ mandata Ibrahima Rugove (koji je bio tzv. „predsednik Kosova“ od 4. marta 2002. g. do 21. januara 2006. g.).

BIO I SRBIN: Tvorac legendarnog nemačkog “lugera“, srpski špijun!

0

Bio tajni savetnik srpske vojske u izboru najboljih modela oružja i poboljšavao ih na zahtev naših oficira. Majka Srpkinja, otac Nemac, potpisivao se ćirilicom kao Đorđije.

KO SE BORIO PROTIV OKUPATORA u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji?

227

Na internet izdanju „Ruske reči“ (ruskarec.ru) od 26. oktobra 2014. g. se pojavio autorski članak Aleksandra Širokova pod naslovom „Crvena armija: Oslobodilac ili okupator?“, a povodom 70-togodišnjice tzv. „oslobođenja“ Beograda (20. oktobar 1944. g.) od strane Brozovih prekodrinskih partizana i sovjetske Crvene armije. Na ovaj članak se u istom kontekstu nadovezuje i prethodni članak sa istog portala „Moj deda je oslobađao Beograd“ Dinare Čračove od 20. oktobra 2014. g.

ZA SLOBODU SRBIJE: Italijanski garibaldijevci srpski četnici

7

Na spomen-ploči ispod velikog belog kamenog krsta urezana je posveta junacima, prvim inostranim dobrovoljcima koji su „viteški poleteli u redove srpske vojske i pali, boreći se 20. avgusta 1914. godine“.

KAKO JE SLUČAJ POKRENUO KARIJERU jednog od prvih obaveštajaca srpske vojske?

1

Kako je kročio u kabinu, zatekao je nepoznatog cimera koji je na donjem krevetu hrkao da se brod ljuljao. Kada se osvrnuo i malo pogledao okolo, shvatio je da je usnuli austrougarski kapetan. Na čiviluku je uredno visila kompletna uniforma, sa sve šapkom i sabljom. Na to nije obraćao previše pažnje, malo je prošetao po brodu i legao da se odmori.

MEĐUSRPSKI SPOR: Zapadnodrinski Srbi su izdali Srbijance zbog Turaka i Tita

227

Nešto slično se dogodilo i za vreme Drugog svetskog rata kada su se Brozove jurišne falange na Srbiju popunjavale uglavnom od strane prekodrinskog elementa čiji je maternji izgovor bio ijekavski, tj. isti onaj na kome su spevane notorne laži o izdaji vere, časti, identiteta i Otadžbine Srbijanca Vuka Brankovića na Kosovu 1389. g.

SRPSKA ISTORIJA: Veliku slikarku ubile Švabe samo zato jer je bila Srpkinja

2

Akademsku slikarku Danicu Jovanović Austrougari su ubili u 28. godini, na početku Velikog rata, zato što je volela svoju zemlju, želela slobodu i slikala srušeni most. Bila je član udruženja srpskih studenata u Minhenu „Srbadija“

SRPSKA ISTORIJA: O zločinima komunista nad Srbima (Mapa)

106

Direktiva je, dakle, zahtevala ubistva širokog kruga ljudi, što je uskoro počelo da se sprovodi u delo. Najpre u Srbiji. I najpre po srpskim varošima i selima. I opet je upotrebljen poznati recept sa slanjem Lenjina da diže revoluciju i razbija sistem „iznutra“.

ZABORAVLJENI SRPSKI HEROJI: Sami protiv 15 hiljade Turaka

6

Došlo je vreme da se u svim regionalnim srpskim kulturama propagira kultura svih srpskih „krajeva“. Svi kulturni modeli moraju biti sačuvani od zaborava i sa njima se mladi moraju upoznati.

HRVATSKI ISTORIČAR: Da nas Srbi nisu spasili, Hrvatska danas ne bi postojala! (Video)

7

Vodeći hrvatski istoričar, dr Tvrtko Jakovina priznao da su Srbi 1918. spasili Hrvate i da Hrvatska nije ušla u prvu Jugoslaviju da danas ne bi postojala.

STEREOTIP O SRBIMA: Prećutana istorija Ravne gore

106

Kako je u građanskom ratu partizana i četnika nestala cela planina, njeno stanovništvo i prošlost. Zaboravljeno da je Kolubarska bitka dobijena na ovom platou Suvobora u decembru 1914.

MUNICIPIUM MALVESIATIUM: Rimski veliki grad na obali Drine

0

Velelepni antički Municipium malvesiatium u Skelanima prvi put pred očima radoznalaca. Veliki povodanj sprečio Karla Pača da spomenike „preseli“ u Beč.

BRŽI OD SMRTI: Bekstvo ispred nemačke cevi

0

Put od Banjice ka Jajincima bio je put u jednom smeru. Ipak, nekoliko logoraša uspelo je da pobegne natrag u život.

SRPSKA ISTORIJA: Kralj Milan i njegovo izgubljeno blago

0

Kralj Milan Obrenović sakupio je umetničku kolekciju neprocenjive vrednosti u kojoj su bili radovi velikih srpskih slikara, ali i zbirka impresionističkih dela. Kolekcija je nestala nakon Majskog prevrata 1903.

ISTORIJSKA ISTINA: Nijednu ratnu zastavu Švaba nije uspeo da otme Srbinu

6

Porobljenom i razorenom Srbijom od usta do usta je od proleća 1916. počeo da se pronosi prkosan glas:
„Nijednu zastavu nam nisu oteli. Vojnička i narodna čast je sačuvana!”

SRPSKA PRINCEZA SA CETINJA: Plemenita kraljica Italije

0

Ovim rečima je italijanski princ Viktor Emanuel, koji je došao 1896. godine na Cetinje u goste knezu Nikoli Petroviću Njegošu zaprosio njegovu ćerku princezu Jelenu. Tako je u kratkom dijalogu, rešeno ono na čemu su gotovo dve godine radile diplomatije Crne Gore i Italije.