Šarović rasturio Ćacije: Glasali ste da Vučić postavi Hrvaticu da vlada Srbijom (VIDEO)

ДЕЛИТЕ

Predsednik pokreta „Ljubav, vera, nada“ Nemanja Šarović ocenio je u intervjuu za YouTube kanal „Srbin.info“ da Ana Brnabić nije raspisala vanredne predsedničke izbore zato što vlast čeka ishod parlamentarnih izbora 25. oktobra. On tvrdi da Aleksandar Vučić namerava da proglasi pobedu bez obzira na stvarnu izbornu volju građana, posle čega bi vlast mogla da ponudi predsedničke izbore kao novu političku temu i sredstvo za smirivanje nezadovoljstva.

YouTube poglavlja:

00:00:00 Predstavljanje Nemanje Šarovića
00:00:09 Zašto predsednički izbori nisu raspisani
00:00:42 Šarović o Akademskom plenumu
00:01:20 Brnabić je morala da raspiše izbore
00:01:26 Šta Vučić planira za 25. oktobar
00:01:49 Godišnjica nadstrešnice, protesti i blokada Srbije
00:02:07 Predsednički izbori kao nova politička zamka
00:02:33 Brnabić, Vučićeva retorika i pitanje legitimiteta
00:03:00 Đuro Macut kao premijer bez stvarne moći
00:04:46 Žalbe SNS-a i moguća blokada nove Skupštine
00:05:29 Petnaest godina bezakonja i kršenja Ustava
00:06:43 Koga je Vučić pomilovao pre ostavke

U razgovoru koji je vodio glavni i odgovorni urednik „Srbin.info“ Dejan Petar Zlatanović, Šarović je govorio o ustavnim rokovima posle ostavke Aleksandra Vučića, ovlašćenjima Ane Brnabić kao vršioca dužnosti predsednika Republike, mogućoj blokadi konstituisanja nove Skupštine, ponavljanju glasanja, protestima posle izbora i spornom spisku pomilovanih i aboliranih lica.

Vučić je podneo ostavku 27. septembra 2026. godine, a sutradan je dužnost predao predsednici Narodne skupštine Ani Brnabić. Ustav predviđa da predsednik Skupštine može da zamenjuje predsednika Republike najduže tri meseca. srbija.gov.rs

Šarović o Akademskom plenumu: „Ne pristajem na manipulaciju nazivima“

Na početku razgovora Zlatanović je naveo upozorenje Akademskog plenuma da bi Srbija mogla da uđe u ustavnu i institucionalnu blokadu ako predsednički izbori ne budu blagovremeno raspisani i okončani. Šarović je najpre osporio sam značaj organizacije koja je to saopštila. Rekao je da ne zna ko konkretno čini Akademski plenum i ocenio da je reč o „fantomskoj organizaciji“ sa zvučnim nazivom, iza koje se, prema njegovom viđenju, nalazi manja grupa ljudi.

On je naglasio da naziv „Akademski plenum“ može kod javnosti da stvori utisak da je reč o telu koje predstavlja sve univerzitetske profesore u Srbiji, iako, kako tvrdi, to nije slučaj.

„Neću u javnom prostoru da pristajem na tu vrstu suštinske manipulacije“, poručio je Šarović, dodajući da saopštenje takve grupe ne treba automatski predstavljati kao zvaničan stav profesora ili studentskog pokreta. Međutim, iako je osporio autoritet Akademskog plenuma, Šarović se saglasio sa osnovnom pravnom primedbom — da je Ana Brnabić, posle Vučićeve ostavke, morala da raspiše vanredne predsedničke izbore.

Da li je Ana Brnabić morala odmah da raspiše izbore?

Ustav Srbije propisuje da predsednika Republike, kada mu mandat prestane pre vremena, zamenjuje predsednik Narodne skupštine, ali najduže tri meseca. Zakon o izboru predsednika Republike predviđa da se glasanje mora održati najkasnije tri meseca od prestanka mandata prethodnog predsednika.

Od dana raspisivanja izbora do glasanja ne sme da protekne manje od 30 niti više od 60 dana. To znači da predsedničko glasanje mora biti održano najkasnije do 27. decembra, a da bi izbori morali da budu raspisani najkasnije krajem novembra. Međutim, član 267 Poslovnika Narodne skupštine sadrži još neposredniju obavezu: kada predsednik Skupštine obavesti poslanike o ostavci predsednika Republike i preuzimanju njegovih dužnosti, on „istovremeno“ raspisuje predsedničke izbore. rik.parlament.gov.rs

U trenutku nastanka ovog teksta Ana Brnabić nije raspisala predsedničke izbore. Ona je izjavila da će to učiniti „kada dođe vreme“ i u roku koji, po njenom tumačenju, predviđa Ustav. tanjug.rs

U intervjuu je 28. novembar naveden kao poslednji mogući dan za raspisivanje izbora. Ako se kao krajnji dan glasanja uzme 27. decembar i računa minimalnih 30 dana kampanje, kalendarski krajnji rok pada oko 27. odnosno 28. novembra, zavisno od načina računanja rokova. Ipak, spor nije samo u kalendaru: Poslovnik predviđa da se izbori raspišu istovremeno sa obaveštavanjem poslanika o preuzimanju dužnosti.

Ključno pitanjePravni okvirŠarovićev stav
Ko zamenjuje predsednika posle ostavke?Predsednik Narodne skupštine, najduže tri mesecaAna Brnabić je samo privremeni nosilac funkcije
Kada mora biti održano glasanje?Najkasnije tri meseca od prestanka mandata, do 27. decembraOdlaganje služi političkoj računici vlasti
Kada se izbori raspisuju?Kampanja traje od 30 do 60 dana; Poslovnik traži istovremeno raspisivanjeBrnabić je već morala da raspiše izbore
Šta ako rokovi isteknu?Ustav ograničava zamenu predsednika na tri mesecaSrbija može ući u neustavno i neregulisano stanje

„Sudbina Srbije zavisi od 25. oktobra“

Šarović je izričit u oceni da Ana Brnabić predsedničke izbore neće raspisati pre nego što bude poznat ishod parlamentarnih izbora 25. oktobra. „Sudbina Srbije zavisi od izbora 25. oktobra i od toga šta će se tada dešavati“, poručio je on.

Prema njegovom mišljenju, SNS vlast ne čeka zbog pravnih ili tehničkih razloga, već zato što kompletna politička strategija Aleksandra Vučića zavisi od rezultata parlamentarnih izbora i reakcije građana posle zatvaranja birališta.

Šarović je izneo tvrdnju da Vučić planira da pokrade izbore i da, bez obzira na stvarno izjašnjavanje građana, proglasi pobedu svoje liste. Naglasio je da dalji razvoj događaja neće zavisiti samo od onoga što saopšte izborne komisije, već i od spremnosti građana da reaguju ako posumnjaju da njihova izborna volja nije priznata.

„Od reakcije naroda zavisi šta će se dalje dešavati“, rekao je Šarović.

Godišnjica pada nadstrešnice i mogući masovni protesti

Šarović je posebno skrenuo pažnju na 1. novembar, godišnjicu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Izbori se održavaju 25. oktobra, samo sedam dana pre godišnjice tragedije koja je pokrenula masovne studentske i građanske proteste. Šarović smatra da bi eventualno nepriznavanje izborne volje građana moglo da dovede do novog talasa protesta i blokade cele Srbije.

Prema njegovom scenariju, sporni izborni rezultati, postojeće nepoverenje u institucije i simbolička snaga 1. novembra mogli bi da se spoje u jedinstvenu političku krizu. On očekuje da bi, u slučaju uverenja velikog broja građana da su parlamentarni izbori pokradeni, usledili masovni protesti, blokade saobraćajnica i zahtev da se izborni rezultati ne priznaju.

Šarović zato upozorava da opozicija i građani ne smeju da prihvate eventualno sporne parlamentarne rezultate u zamenu za obećanje da će ubrzo biti održani predsednički izbori.

„Predsednički izbori bili bi nova kost bačena narodu“

Prema Šarovićevom tumačenju, Vučić bi posle spornog proglašenja pobede mogao da ponudi predsedničke izbore kao novu političku temu: da od opozicije i javnosti zatraži da prihvate parlamentarne rezultate, uz obrazloženje da će za mesec dana dobiti novu priliku da pobede na izborima za predsednika Srbije.

Šarović smatra da bi to bila politička zamka i „nova kost“ bačena nezadovoljnim građanima. On je naglasio da se vlast u Srbiji u sadašnjem ustavnom sistemu prvenstveno formira kroz parlamentarnu većinu i Vladu, a ne kroz funkciju predsednika Republike. Zbog toga su, prema njegovoj oceni, parlamentarni izbori neuporedivo važniji od predsedničkih.

Ako opozicija prihvati sporne parlamentarne rezultate i usmeri svu energiju na predsedničke izbore, Vučićeva lista bi, po Šarovićevom scenariju, zadržala kontrolu nad Vladom, Skupštinom i većinom državnih institucija, bez obzira na to ko bi kasnije postao predsednik Republike.

Ana Brnabić i pitanje političkog legitimiteta

Šarović se osvrnuo i na položaj Ane Brnabić, koja je posle Vučićeve ostavke, kao predsednica Narodne skupštine, preuzela dužnosti predsednika Republike. On je podsetio da je Brnabić bila predsednica Vlade u tri mandata, potom predsednica Narodne skupštine, a sada i vršilac dužnosti predsednika Republike i vrhovnog komandanta Vojske Srbije.

Šarović je postavio pitanje koliko je građana koji su glasali za SNS i Aleksandra Vučića ikada neposredno glasalo za Anu Brnabić da obavlja sve te funkcije. Njegova teza je da je u Srbiji stvoren sistem u kojem građani na izborima formalno glasaju za liste, ali o tome ko će zauzeti najviše državne funkcije odlučuje jedan čovek i uski krug oko njega.

U tom kontekstu Šarović se osvrnuo i na poreklo Brnabić, reagujući na Vučićevu retoriku o navodnoj opasnosti od Hrvatske i „ustaša“. Njegova poenta nije bila usmerena na nečije poreklo kao takvo, već na, kako smatra, protivrečnost vlasti koja jedne građane plaši Hrvatskom, dok istovremeno na najviše funkcije postavlja osobu koja javno govori o svom hrvatskom porodičnom poreklu.

Šarović o Đuri Macutu: Formalni premijer bez stvarne moći

Govoreći o načinu na koji je vlast postavljala nosioce državnih funkcija, Šarović je kao primer naveo Đuru Macuta. On tvrdi da Macut nijednog dana nije imao stvarnu političku moć i da nije samostalno odlučivao ni o sastavu Vlade, ni o politici koju će ona voditi.

Šarović je karikirao način na koji je Macut izabran, opisujući ga kao čoveka kojeg su neposredno pred izbor Vlade pozvali, ponudili mu mesto premijera, dali već pripremljen sastav kabineta i ekspoze, a zatim mu kasnije predali novi tekst kojim je trebalo da predloži prestanak rada Vlade. Prema Šarovićevim rečima, Macut je posle toga ponovo „vraćen u kutiju“ i praktično nestao iz javnosti.

„Generacije će se pitati da li je Đuro Macut uopšte postojao ili je bio proizvod veštačke inteligencije“, rekao je Šarović, naglašavajući da je to karikatura, ali i izraz njegovog uverenja da je funkcija predsednika Vlade u Vučićevom sistemu bila lišena stvarnog sadržaja.

Mogu li žalbe SNS-a da odlože konstituisanje Skupštine?

Zlatanović je otvorio i pitanje mogućnosti da SNS posle izbora podnosi veliki broj prigovora i žalbi, da se glasanje ponavlja na brojnim biračkim mestima i da Srbija do kraja novembra ne dobije novi saziv Narodne skupštine. Šarović je ocenio da je takav scenario moguć. Podsetio je da izborni postupci u Srbiji nikada nisu bili završavani samo nekoliko dana posle glasanja i da su se na pojedinim biračkim mestima izbori ponavljali i po nekoliko puta.

Prema njegovoj proceni, vlast bi žalbama i ponavljanjem glasanja mogla da odugovlači proglašenje konačnih rezultata i konstituisanje Skupštine, dok bi se istovremeno približavao krajnji rok za predsedničke izbore. On očekuje da će Srbija ući u stanje koje je nazvao „neustavnim“, ali smatra da sam taj novi prekršaj ne treba posmatrati izdvojeno od svega što se dešavalo u prethodnih petnaest godina.

„Srbija duže od decenije živi u stanju državnog udara“

Šarović je izneo stav da Ustav Srbije u praksi ne važi već petnaest godina i da je država odavno izašla iz okvira ustavnog poretka. Kao primere naveo je Briselski sporazum, Ohridski sporazum, pad nadstrešnice u Novom Sadu, noćno rušenje u Hercegovačkoj ulici i slučaj snimka sa naplatne rampe, za koji je Vučić govorio da ga je video, dok snimak nije bio dostupan sudu i javnosti.

Šarović je ocenio da Srbija „duže od decenije živi u stanju konstantnog državnog udara“, odnosno u sistemu u kojem se Ustav, zakoni i institucionalne procedure primenjuju samo kada odgovaraju vlasti. Zbog toga bi eventualno neraspisivanje predsedničkih izbora ili prekoračenje ustavnog roka, po njegovim rečima, predstavljalo samo „još jedno zrno peska na planini bezakonja“.

Optužba da je vlast produbljivala podele u narodu

Šarović je optužio Aleksandra Vučića da je godinama delio građane Srbije i grubo omalovažavao sve koji se ne slažu sa njegovom politikom. Posebno je teška njegova tvrdnja da je Vučić svojom retorikom podsticao pristalice vlasti da automobilima prolaze kroz blokade i ugrožavaju demonstrante na ulicama. Šarović je taj stav povezao sa Vučićevim javnim izjavama u kojima je isticao pravo vozača da se kreću ulicama tokom protesta i blokada.

Tajna 26 imena sa spiska pomilovanih

Drugi veliki deo intervjua odnosio se na odluku o pomilovanju i aboliciji ukupno 49 lica, koju je Vučić najavio neposredno pre podnošenja ostavke. Šarović je rekao da je neprihvatljivo što javnost ni posle približno dve nedelje ne zna imena svih ljudi obuhvaćenih tom odlukom.

Ovaj deo njegove kritike ima činjenično uporište: do 11. oktobra javnosti su bila poznata 23 imena, dok su imena preostalih 26 lica i dalje bila nepoznata. Studentska lista i opozicioni predstavnici zatražili su objavljivanje kompletne dokumentacije. fonet.rs

Prema dostupnim informacijama, odluke o pomilovanju nisu bile dostavljene svim nadležnim sudovima i tužilaštvima. Ministarstvo pravde saopštilo je da ne zna ko se nalazi na kompletnom spisku. Novosadski informativni portal 021

Šarović: Među pomilovanima bi mogli biti Hrkalović i Radoičić

Šarović je izneo pretpostavku da je među pomilovanima Dijana Hrkalović. Dodao je da je čuo da bi na spisku mogao biti i Milan Radoičić. On je ocenio da su ljudi bliski Vučiću, koji su, kako tvrdi, za njega obavljali „prljave poslove“, postali nesigurni pred izbore jer veruju da bi posle 25. oktobra moglo doći do promene vlasti.

Prema Šarovićevoj tezi, oni su zato insistirali da pomilovanje ili aboliciju dobiju pre izbora, dok je Vučić još imao predsednička ovlašćenja. Šarović tvrdi da je Vučić bio ucenjen od ljudi koji znaju šta je vlast radila i da je zato bio primoran da potpiše sporne odluke.

„Kao što on njih ima u fioci, tako i oni njega imaju u fioci“, objasnio je Šarović svoj stav.

Za tvrdnje da su Dijana Hrkalović ili Milan Radoičić pomilovani u trenutku intervjua nije postojala zvanična potvrda. Njihova imena pojavljivala su se na nezvaničnim spiskovima i u opozicionim pitanjima upućenim bivšem predsedniku, ali ne i na kompletnom, zvanično objavljenom spisku. N1 info

Razilaženje o statusu Gorana Vesića

Zlatanović je upitao da li bi među pomilovanima mogao biti i Goran Vesić. Šarović je odgovorio da ne veruje u tu mogućnost, jer je smatrao da Vesića nema na optužnici u predmetu pada nadstrešnice i da zato ne bi bilo postupka od kojeg bi mogao biti oslobođen pomilovanjem. Šarović je takođe tvrdio da Vesić nije u kućnom pritvoru i da je, što se pravosudnih organa Srbije tiče, slobodan čovek.

Redakcijska provera, međutim, zahteva ispravku jednog dela te izjave: prema dostupnim izveštajima iz septembra 2026, Goran Vesić jeste obuhvaćen potvrđenom optužnicom u predmetu pada nadstrešnice, ali je ostao na slobodi zbog onoga što je u sudskim odlukama opisano kao tehnička greška. Dnevni list Danas

To ne dokazuje da je Vesić pomilovan. Sud i Tužilaštvo za organizovani kriminal početkom oktobra nisu imali informaciju da je odluka o njegovom eventualnom pomilovanju dostavljena.

Najteža tvrdnja: „Vučić je možda potpisao aboliciju samom sebi“

Na kraju intervjua Šarović je izneo najtežu i najspekulativniju tvrdnju: da je Aleksandar Vučić možda među licima koja je sopstvenom odlukom oslobodio krivičnog gonjenja.

„Ubeđen sam da je jedan od onih koji je aboliran od krivičnog gonjenja i Aleksandar Vučić — da je potpisao i sam za sebe“, rekao je Šarović. U trenutku intervjua nije bio objavljen dokument koji bi potvrdio da se Vučić nalazi među 49 pomilovanih ili aboliranih. Zato se ova izjava mora posmatrati isključivo kao Šarovićeva tvrdnja i politička sumnja, a ne kao utvrđena činjenica.

Istovremeno, činjenica da vlast nije objavila svih 49 imena ostavlja prostor za spekulacije, sumnje i politička tumačenja. Upravo zato je objavljivanje kompletnih odluka, pravnog osnova i imena svih obuhvaćenih lica pitanje od nesumnjivog javnog interesa.

Izbori 25. oktobra kao tačka političkog raspleta

Centralna teza Šarovićevog intervjua jeste da pitanje predsedničkih izbora ne može biti odvojeno od parlamentarnih izbora 25. oktobra. On smatra da vlast odlaže raspisivanje predsedničkih izbora kako bi posle 25. oktobra mogla da prilagodi naredne poteze izbornom rezultatu, protestima i odnosu političkih snaga.

Ako vlast proglasi pobedu, a značajan deo javnosti rezultate oceni kao pokradene, Šarović očekuje proteste i blokade. U tom slučaju bi, prema njegovom tumačenju, naknadno raspisivanje predsedničkih izbora moglo da posluži kao pokušaj preusmeravanja nezadovoljstva i kupovine vremena.

Ako se, uz to, konačni parlamentarni rezultati budu odlagali žalbama i ponovljenim glasanjem, Srbija bi se istovremeno mogla suočiti sa nekonstituisanom Skupštinom i približavanjem isteka tromesečnog perioda u kojem Ana Brnabić može da zamenjuje predsednika Republike.

Šarović zaključuje da rešenje ne leži samo u formalnom poštovanju jednog izbornog roka, već u odbrani stvarne izborne volje građana 25. oktobra.

Izvor: Srbin.info
Autor: Dejan Petar Zlatanović

Povratak na vrh