Vest o najlošijem rezultatu Srbije na Indeksu percepcije korupcije za 2025. je logičan završetak višegodišnjeg institucionalnog urušavanja i političke kontrole nad ključnim polugama države.
Indeks koji objavljuje Transparency International, a u Srbiji prati i tumači Transparentnost Srbija, ne meri „utisak naroda”, već percepciju korupcije kod stručnjaka, investitora, međunarodnih institucija i analitičara koji prate funkcionisanje države. Drugim rečima, ovo je ocena koliko su institucije zaista nezavisne i koliko sistem štiti javni interes.
Šta u praksi znači pad na 33 poena
Sa 33 poena Srbija je duboko u zoni država u kojima:
• sudstvo ne funkcioniše nezavisno
• javne nabavke služe političkom krugu moći
• visoka korupcija ostaje nekažnjena
• institucije postoje formalno, ali ne i suštinski
Ovo nije pitanje pojedinačnih afera, već sistema u kome se odgovornost više ne podrazumeva.
Pad od čak 45 mesta u odnosu na najbolji period pre desetak godina pokazuje da je Srbija prešla iz zone problematične demokratije u zonu zarobljene države.
Zašto je Srbija sada najgora u regionu
To što je Srbija prvi put ispod Bosne i Hercegovine nije statistička slučajnost. U poslednjih nekoliko godina:
• tužilaštvo je sve otvorenije pod političkim uticajem
• krupne afere se guraju pod tepih
• medijska kontrola prikriva zloupotrebe
• javni resursi postaju stranački plen
Korupcija više nije devijacija sistema već njegov način funkcionisanja.
Poređenje sa najboljima nije simbolično
Kada se Srbija uporedi sa zemljama na vrhu liste kao što su Danska i Finska, razlika nije u „mentalitetu“, već u institucijama.
Tamo:
• politička moć ima jasne granice
• javni novac je pod stalnom kontrolom
• afere dovode do ostavki, ne do nagrada
• sudovi su stvarno nezavisni
U Srbiji je sve suprotno.
Korupcija kao politički model
Poslednjih godina korupcija u Srbiji više nije skrivena. Ona je postala osnov mehanizma vlasti:
• preko javnih nabavki
• preko infrastrukturnih projekata bez kontrole
• preko tajnih ugovora
• preko partijskog zapošljavanja
• preko selektivne pravde
To je razlog zašto se indeks ne popravlja čak ni formalnim reformama na papiru.
Šta ovo znači za građane, ne za tabele
Ovakva pozicija Srbije direktno znači:
• skuplje kredite
• manje investicija koje nisu povezane sa politikom
• lošije zdravstvo i školstvo
• nebezbedne infrastrukturne projekte
• odliv mladih
Korupcija nije apstraktan problem. Ona se plaća životnim standardom i bezbednošću.
Zaključak koji je neprijatan za vlast
Najlošiji rezultat u 20 godina nije „loš imidž“, kako će ga predstavljati režimski mediji. To je međunarodna dijagnoza zarobljene države.
Srbija nije pala zato što je neko nepravedno ocenjuje.
Pala je jer institucije više ne služe građanima, već političkoj eliti.
I dok god korupcija bude sredstvo upravljanja, svaka naredna godina će biti još gora.






