Pročitaj mi članakNJEGOVO visokopreosteštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije poručio je danas da je Nevesinjska puška u srpskom narodu probudila nadu u oslobođenje i obnovu države Nemanjića.
U obraćanju vernicima nakon liturgije u porti Hrama Vazneselja Gospodnjeg u Nevesinju, gde se obeležava 150 godina od Nevesinjske puške, Joanikije je istakao da su Hercegovci i Crnogorci bili zajedno i u ovom ustanku.
– Bili su jednodušni i jednomisleni, nisu imali naoružanje kao turska sila, ali su imali srce, spremnost i nadu da će njihova borba donijeti slobodu i ujedinjenje srpskog naroda, koji iako rascjepkan i razjedinjen od Kosovskog boja, nije prestajao da bude državtvoran narod – naglasio je Joanikije.
Mitropolit je dodao da je Hercegovina, kao i Šumadija i Crna Gora, bila nosilac slobodarske misli.
– Rat nije donio rezultate kakve je narod želio, ali je donio velike promjene i na ovom području i u Evropi, a rezultati te junačke borbe bili su mnogo veći od tadašnjih naših mogućnosti, jer smo bili porobljen i osiromašen narod – podsetio je Joanikije.
Istakao je da „boj ne bije ljuto oružje, već boj bije srce u junaka“, te naveo da je primer za to i Vučedolska bitka, koja je pokazala nadljudsku hrabrost i junaštvo u borbi za slobodu.
– Ratovali su zajedno Crnogorci i Hercegovci, jer je to jedan srpski narod, jedna vjera, jedna nada. I veliki su Petrovići porijeklom iz Stare Hercegovine – rekao je Joanikije.
On je podsetio da je knez Nikola krenuo u oslobođenje, te iz blagodarsnosti podigao Sabornu crkvu Svetoga Vasilija Ostroškog u Nikšiću za pokoj duša svih onih koji su postradali u Hercegovačkom ustanku i njihova imena upisao na zidove hrama.
– Neka nam Gospod da mudrosti da prevaziđemo sve naše podjele, da dobro bližnjega stavimo ispred svoga dobra i sve će doći na svoje mjesto. Neka nam Bog da mira i da idemo putem Setog Save i Svetog Vasilija Ostroškog – poručio je mitropolit Joanikije.
Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mestu Krekovi kod Nevesinja 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.
To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbija i Crna Gora dobile su nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austro-Ugarska na 30 godina okupirala BiH.
