U trenutku kada su energetska tržišta delovala kao da konačno hvataju dah, stigla je vest koja je sve ponovo okrenula naglavačke.
Pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, održani u Pakistanu sa ciljem da se pronađe diplomatsko rešenje dugotrajnog spora, završeni su bez dogovora. A posledice su, gotovo momentalno, stigle do Evrope.
Kako prenosi poljski portal Wnp.pl, već sama najava razgovora kratko je umirila tržišta – cene nafte i gasa počele su da padaju. Međutim, to je bila samo pauza, kratak predah koji nije potrajao.
Kada je postalo jasno da Teheran i Vašington nisu uspeli da postignu sporazum, tržište je reagovalo burno. Cena gasa u Evropi skočila je za više od 11 procenata, i to u trenutku koji mnogi nazivaju najnezgodnijim mogućim.
U tom naglom skoku krije se šira slika. Evropska unija se suočava sa ozbiljnim problemom – zalihe gasa su nakon duge i zahtevne zime pale ispod 30 procenata.
Drugim rečima, skladišta su gotovo prazna, a nova sezona nabavki tek dolazi. Upravo to je razlog zbog kojeg analitičari i stručnjaci iz energetskog sektora, kako navode poljski novinari, bukvalno ne spavaju mirno.
Kako ističu pojedini analitičari, visoke cene gasa neminovno će se preliti na krajnje korisnike. Računi će rasti, a pitanje sigurnosti snabdevanja ostaje otvoreno. I tu dolazi do još jedne, politički osetljive dimenzije cele priče.
Jer, dok se u Evropskoj uniji govori o krizi i neizvesnosti, postoje i oni koji iz ove situacije izlaze kao dobitnici. Wnp.pl bez zadrške navodi da su upravo Rusija i Sjedinjene Američke Države među glavnim korisnicima novonastalog stanja. Evropski uvoznici, pritisnuti potrebom za sigurnim snabdevanjem, okreću se alternativnim izvorima – a to su, pre svega, ruski i američki gas.
Podaci su jasni: u prva tri meseca ove godine Evropska unija povećala je uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa za čak 17 procenata. To je brojka koja govori više od bilo kakvih političkih izjava. Uprkos svim pokušajima diverzifikacije, zavisnost od određenih dobavljača i dalje je prisutna.
Poljski novinari to opisuju prilično slikovito – u Kremlju, kako tvrde, ima razloga za zadovoljstvo, a profit raste zajedno sa cenama energenata. Ta formulacija možda zvuči oštro, ali odražava raspoloženje koje se sve češće može čuti u evropskim analizama.
I dok tržište reaguje iz dana u dan, ostaje pitanje koliko će ovakva dinamika potrajati. Jer ako se diplomatski kanali ponovo ne otvore, a zalihe ostanu na niskom nivou, Evropa bi mogla ući u još jednu neizvesnu fazu – onu u kojoj se svaka nova vest sa Bliskog istoka odmah pretvara u skok cena na berzama.






