Teslu ubio „Filadelfijski eksperiment“, ili nacistički zločinac?!

0

U njujorškom hotelu „Njujorker“ održana je trodnevna memorijalna naučna konferencija „Zašto je Tesla važan“,(u organizaciji Naučne fondacije „Nikola Tesla“) posvećena liku i delu jednog od najvećih naučnika sveta, srpskog porekla, Nikoli Tesli, koji je preminuo, pre 70 godina, 7. januara 1943. godine.

Rusi i Evropljani zajedno u kosmos bez SAD

0

Ruski i evropski naučnici okupiće se u martu 2013. godine da se dogovore o zajedničkoj naučnoj misijoj prema Jupiterovom satelitu Ganimed, saopštio je direktor Instituta za kosmička istraživanja Ruske akademije nauka Lav Zeleni.

Naučna konferencija o Nikoli Tesli u Njujorku

0

Konferencija se održava na dan kad se obeležava 70 godina od njegove smrti i kako je izjavila Marina Švabić, izvršna direktorka američke Naučne fondacije „Tesla”

Najveća zagonetka Rusije – Arkaim: Spokoj neba i zemlje

0

Otkako je otkriven, ovaj tajanstveni grad nastao u vreme gradnje egipatskih piramide prestaje da privlači gorljivu pažnju i ruske i svetske javnosti koja čeka odgovor na važna pitanja nastanka naše civilizacije.

Raktopamin: Zbog njega su američke svinje zabranjene u Rusiji

0

Raktopamin je supstanca koja se upotrebljava kao aditiv hrani za životinje kako bi se podstakla mišićna masa kod goveda i svinja koji se uzgajaju radi njihovog mesa.

Čovekoliki robot Alisa – jedan od voditelja emisije ruskog TV Centra

0

Budućnost Televizije: Voditelji sa ugrađenim čipovima i trenutna veza sa internetom.

Čovekoliki robot po prvi put se našao u ulozi voditelja – u naučno-popularnom programu „Juriš uma” moskovskog kanala TV Centar.

Naučnici na Floridi se pripremaju da puste stotine hiljada GMO komaraca!

0

Stotine hiljada mutanta komaraca bi uskoro mogli letjeti Floridom. Ali ne brinite, naučnici kažu da imaju – plan.

Dokazano otkriće: Čovek najbliži rođak svinje

0

Svinje su anatomski i fiziološki slične ljudima i već su korišćene u lečenju ljudi – u kardiovaskularnoj hirurgiji (aortne valvule), proizvodnji heparina (antikoagulans).

Astronautkinja NASA „sletela” u Petnicu

0

Astronautkinja Ajvans je svoju posetu Petnici otpočela obilaskom novoizgrađenog kompleksa, posetom laboratorijama i biblioteci.

Privredna komora Srbije: Pronalazači danas predstavljaju svoje izume

0

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja već osmu godinu za redom realizuje projekat Takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju.

Zemlju će noćas da pogodi magnetna oluja, najjača u poslednjih 30 godina

0

Na našu planetu će se obrušiti najsnažnija magnetna oluja za poslednjih 30 godina.

Zasluga Mileve Marić za Ajnštajnovu genijalnost

0

Ako ste se pitali šta je to Alberta Ajnštajna učinilo jednim od najvećih umova u istoriji sveta, osim svesrdne pomoći njegove supruge Mileve Marić, odgovor je i – drugačiji oblik mozga.

Naučnici iz Rusije i Koreje oživljavaju mamuta

0

O ovom fenomenu pozabaviće se naučnici iz Rusije i Južne Koreje koji su potpisali sporazum o saradnji da kloniraju ovu zver.

Srbija obeležava Svetski dan nauke

0

Београд – Отварањем изложбе „Метахоусиг – насеља прошлости и градови будућности”, Центар за промоцију науке (ЦПН) ће се ове године други пут укључити у обележавање 10. новембра – Светског дана науке, у оквиру Међународне недеље науке и мира, коју је установио Унеско. Изложба, која је летос представљена у Лондону на „Међународној изложби архитектуре и дизајна” […]

Otvori, zatvori: Da li je veliki naučnik Isak Njutn zaista izumeo vrata za mačku?

0

Једни кажу да је изум настао док је Исак Њутн радио на Тринити колеџу у Кембриџу, док други извори наводе да је велики енглески научник на спасоносну идеју дошао у Вулсторпу, родном граду у грофовији Линконшир у који се вратио док је харала куга, а због које је Универзитет био привремено затворен. Било како било, […]

Ruski naučnik napravio „kompjuter beskonačnosti”

0

НОВИ ТИП РАЧУНАРА МОЖЕ ДА РАДИ СТВАРИ КОЈЕ НИСУ У СТАЊУ ДА ОБАВЕ ОБИЧНИ КОМПЈУТЕРИ Руски научник – професор Нижњеновгородског универзитета „Лобачевски“ Јарослав Сергејев – направио је „компјутер бсконачности“. Овај суперкомпјутер базира се на раду са бесконачно великим или малим бројевима и има велики потенцијал примене у индустрији. А Сергејев је израдио математичке методе рада […]