Пратите нас

  • Почетна
  • Aktuelno
  • (VIDEO) Grkinja razvalila Vučićevu fon der Lajen, optužila je za Fajzergejt, o ovome priča cela Evropa

(VIDEO) Grkinja razvalila Vučićevu fon der Lajen, optužila je za Fajzergejt, o ovome priča cela Evropa

ДЕЛИТЕ

Grčka poslanica u Evropskom parlamentu Afroditi Latinopulu održala je 16. septembra 2026. godine u Strazburu oštar govor tokom rasprave o Stanju Unije, direktno pred predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, zaštitnicom srpskog diktatora Aleksandra Vučića.

Latinopulu je započela rečima: „Gospođo fon der Lajen, ne postoji veća rasistkinja prema Evropljanima od vas, i za to postoje dokazi.“

Zatim je navela konkretne optužbe. „Poplavili ste nas ilegalnim migrantima. Ugušili ste nas porezima i birokratijom. Satrli ste naše poljoprivrednike, stočare i ribare. Zatvarate fabrike Evrope i nestaju stotine hiljada radnih mesta. Uništili ste porodicu.“

Poslanica je nastavila: „Namećete nam zeleno ludilo. Vouk agendu. Islamizaciju Evrope.“

Posebno oštro je govorila o migracijama. Rekla je da Komisija iz džepa građana plaća milione ilegalnih migranata koji su, kako je navela, razbili četvrti, siluju, uznemiravaju i ubijaju, a na kraju im se daju dokumenti da mogu i da glasaju.

Ironičnim tonom dodala je: „Ali… dali ste nam papirnate slamčice, povezane čepove i Gej prajd. Niste samo najbolja učenica Angele Merkel. Vi ste je prevazišli.“

Latinopulu je fon der Lajen optužila i za skandale. Rekla je da je predsednica Komisije uvučena u afere sa ozbiljnim sumnjama na korupciju, pomenula je Fajzergejt, nestale poruke i odbijanje da se podvrgne kontroli. Navela je i da fon der Lajen nema neposrednu legitimnost od glasa evropskih građana i da se politički oslanja na socijaliste i Manfreda Vebera.

Govor je završila rečima: „Gospođo fon der Lajen, vi ste nas razorili.“

Obraćanje je trajalo nešto više od jednog minuta. Fon der Lajen je sedela u sali i slušala bez odgovora. Latinopulu je sve optužbe uputila lično njoj, bez uopštavanja na institucije.

U govoru je povezala migracionu politiku, poreze, birokratiju, uništavanje primarnog sektora, zatvaranje fabrika, napad na porodicu, zelenu agendu, vouk politiku, islamizaciju, kriminal u četvrtima, legalizaciju migranata i pravo glasa, simbole kao što su papirnate slamčice i Gej prajd, poređenje sa Merkelovom, kao i afere oko ugovora sa Fajzerom i nestalih poruka.

To je bio jedan od najdirektnijih ličnih napada na predsednicu Evropske komisije u plenarnoj sali u Strazburu. Latinopulu nije ostavila nijednu od glavnih kritika po strani. Svaku je izgovorila pred fon der Lajen, koja je ceo nastup pratila ćutke.

Ursula želi Savet bezbednosti EU – da ona faktički postane evropski Tramp

         ŠEFICA Evropske komisije – Nemica Ursula fon der Lajen – inicirala je ustanovljivanje evropskog ekvivalenta Članu IV Severnoatlantskog ugovora.

Taj mehanizam bi omogućio konsultacije među zemljama EU u slučaju bezbednosne pretnje jednoj od njihovih država članica.

Kako bi se to uklopilo u funkcije NATO-a i kakve šire posledice bi imalo?

Fon der Lajen podnela je Evropskom parlamentu izveštaj o stanju EU i najavila niz inicijativa. Između ostalog, novu bezbednosnu strategiju EU.

U obrazloženju je navela: „Kako pretnje rastu, tako mora da raste i nivo pripremljenosti Evrope... Već imamo mnogo alata, jačamo naš rad sa NATO-om, ali naša doktrina, institucije i procesi donošenja odluka ne prate novu realnost. Zato je Evropskoj uniji potreban zajednički mehanizam za reagovanje na incidente koji ne predstavljaju oružanu agresiju, ali i dalje ugrožavaju nacionalnu bezbednost“.

Prema njenim rečima, došlo je vreme za „evropski protokol o vanrednoj bezbednosti“:

„Ako ga jedna država članica EU aktivira, ostale države članice bi morale da se sastanu kako bi koordinirale panevropski odgovor kako bi obuzdale eskalaciju i minimizirale njene posledice“.

Sledeći korak, naglasila je, trebalo bi da bude stvaranje Evropskog saveta bezbednosti:

„Već smo razgovarali o formatu za interakciju na nivou rukovodstva posvećenom bezbednosti našeg kontinenta, uz učešće partnera kao što su Kanada, Ukrajina, Velika Britanija, Norveška i drugi. Ovo je posebno relevantno sada, s obzirom na prirodu i obim postojećih rizika“.

Još jedna inicijativa uključuje zajednički razvoj strateških vojnih kapaciteta.

Prema njenim rečima, EU planira da stvori novi instrument koji će, posebno, omogućiti razvoj sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane.

Fon der Lajen je takođe pomenula jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane. Rekla je da Evropska unija sarađuje sa Kijevom na razvoju jeftinog modularnog sistema. Osnovu tog projekta činiće „sistem Freja“.

Zapadni mediji već predloženi Evropski savet bezbednosti tumače odgovor Vladimiru Putinu i Donaldu Trampu.
         Politico je povodom SB EU napisao:

         „Ta ideja se pojavila nakon što se EU podelila zbog rata u Iraku 2003. godine i dobila je novi zamah 2017. godine zahvaljujući bivšem šefu izvršne vlasti EU Žan-Klodu Junkeru i Emanuelu Makronu, ali je propala zbog nevoljnosti Britanije da je prihvati“.

         Godine 2026, poslanik Evropskog parlamenta Sergej Lagodinski je ponovo predložio stvaranje takvog saveta. On se zalagao za međuvladin sporazum koji bi ujedinio Nemačku, Francusku, Italiju, Španiju, Poljsku i Britaniju, a takođe bi obezbedio dva mesta za „manje zemlje na rotacionoj osnovi“.

         On je tada tvrdio da bi to ubrzalo donošenje odluka u kriznim situacijama. Međutim, same zemlje EU bile su skeptične u pogledu prenosa svojih odbrambenih nadležnosti na nove institucije.

         Tada su se pojavila i upozorenja da bi takav potez mogao voditi sukobu sa NATO, koji je više puta upozoravao Brisel da ne duplira bezbednosnu misiju alijanse.

         Eksperti smatraju da su Savet bezbednosti EU i evropski Član 4 jedan korak ka transformaciji EU u vojni blok.

         Član IV povelje NATO-a predviđa konsultacije između zemalja alijanse ako jedna od njih uoči pretnju po svoj teritorijalni integritet, političku nezavisnost ili bezbednost. U takvim slučajevima, pitanje se iznosi na sastanak Severnoatlantskog saveta, gde države razmenjuju informacije, razgovaraju o situaciji i određuju dalje korake.

         Nešto slično već postoji u EU, ali mehanizam funkcioniše drugačije: konsultacije se održavaju na inicijativu Brisela i na dobrovoljnoj osnovi. Ako se odobri inicijativa Ursule fon der Lajen za stvaranje ekvivalenta Člana IV, učešće će postati obavezno za sve članice.

         Nemački politolog Aleksandar Rar procenjuje:

         „To je još jedan korak ka eskalaciji odnosa između Rusije i Zapada i ka ratu. Ursula fon der Lajen nastoji da transformiše Evropsku uniju u jači i centralizovaniji mehanizam upravljanja. Ona bi želela da spoji svoju trenutnu poziciju sa položajem predsednika Evropskog saveta, da po uticaju bude predsednik Evrope. Egal Beloj kući jer bi kombinovala politički mandat sa bezbednosnim ovlašćenjima. Taj trend neizbežno vodi smanjenju uloge NATO-a u evropskoj politici.

          - Slika Rusije kao neprijatelja je ključni faktor u toj dugoročnoj strategiji. Međutim, ne radi se samo o jačanju spoljnopolitičke i odbrambene uloge EU. Predložene promene će takođe zahtevati restrukturiranje mehanizama donošenja odluka unutar unije. Nemačka je posebno aktivna u zalaganju za proširenje vladavine većine jer bi ključne države EU, poput Nemačke, imale najširi mogući uticaj na određivanje ukupnog kursa Evropske unije, a manje zemlje bi bile podređene i preglasavane“.

(Srbin info)

Povratak na vrh