SRBIJA POSTAJE KOLONIJA ako proda još četiri blaga

2

Još je živo upozorenje profesora na Univerzitetu u Berkliju Jasmine Vujić, koja je jedan od naših najvećih stručnjaka za nuklearnu fiziku. Pre dve godine, protiveći se prodaji „Telekoma“, ona je naglasila da strateške resurse nikako ne treba prodavati strancima. „Ako prodamo našu energetsku i telekomunikacionu infrastrukturu, obradivo zemljište, vodu, bićemo okupirana kolonija i naši ljudi […]

Prof. dr Jasmina Vujić: Nisam visoki funkcioner u američkoj agenciji

7

Prenosimo kompletan intervju prof.dr Jasmine Vujić, potpredsednika Dveri, koji je objavljen u dnevnom listu ”Politika”, 17.septembra 2016.

Dveri odgovorile Glišiću: Jasno nam je kome smeta Jasmina Vujić i zašto!

69

Povodom sve učestalijih klevetanja prof. dr Jasmine Vujić u režimskim novinama i televizijama dužni smo u ime Srpskog pokreta Dveri da kažemo sledeće:

VLADAN GLIŠIĆ O RASCEPU: Profesorka iz SAD udaljila me od Boška

16

Kaže da je u celoj toj priči vrlo čudna uloga Jasmine Vujić, profesorke s Berklija koja je ušla u vrh stranke koju Boško pravi.

Počinju jubilarne 10. Letnje duhovne večeri u Čačku!

1

Svake nedelje u avgustu biće upriličene jubilarne, 10. Letnje duhovne večeri u Čačku u organizaciji izdavačke kuće „Catena mundi” i Dveri. Otvaranje je predviđeno za nedelju, 2. avgust u 20 časova.

PROFESOR VUJIĆ ( UNIVERZITET BERKLI): Strateški resursi ne smeju biti prodati strancima

5

„Ako prodamo našu energetsku infrastrukturu, uz prodaju telekomunikacione infrastrukture i uz prodaju zemljišta i hrane, mi ćemo biti okupirana kolonija i naši ljudi će raditi za hranu, a to je definicija ropstva“, kaže Jasmina Vujić, profesor na Univerzitetu u Berkliju.

Ekološke i zdravstvene posledice NATO bombardovanja, s akcentom na osiromašeni uranijum

2

Grupa naših stručnjaka i naučnika uz pomoć kolega iz rasejanja su upravo zbog toga u septembru 2001. godine organizovala Međunarodnu konferenciju o ekološkom oporavku tadašnje SR Jugoslavije (ENRY2001) na kojoj je bilo predstavljeno 142 rada od 320 autora iz 21 zemlje, i obrađene teme su uključivale: uticaj ratnih dejstava na životnu okolinu, ekološke posledice uništavanja industrijskih postrojenja, zagađenje voda, vazduha i zemljišta toksičnim hemikalijama i teškim metalima, kao i biomedicinski efekti i psihosomatske i socijalne posledice bombardovanja.