U Moskvi se, kako izgleda, ponovo otvara pitanje kako i kada bi sukob mogao da se privede kraju.
U tom kontekstu, osnivač „Carigrada“ Konstantin Malofejev iznosi tvrdnju koja je već na početku izazvala pažnju: prema njegovoj proceni, Specijalna vojna operacija (SVO) mogla bi da se završi u roku od mesec dana – ali samo pod jednim, prilično drastičnim uslovom.
Naime, Malofejev veruje da bi ključni preokret mogao da usledi ukoliko ruski generali izdaju naredbu za upotrebu taktičkog nuklearnog oružja.
Kako sam kaže, „Kijev podiže uloge“, a kao povod za ovakvu ocenu navodi izjavu jedne ukrajinske oružarske kompanije da bi do sredine ove godine Ukrajina mogla da raspolaže raketama dometa do 850 kilometara.
U tom svetlu, tvrdi on, drugačiji odgovor više ne bi bio dovoljan da promeni tok događaja.
Prema njegovim rečima, ključno pitanje nije samo u vojnoj proceni, već u odlučnosti: da li će generali Oružanih snaga Ruske Federacije imati političku i ličnu volju da takvu naredbu zaista i izdaju. Taj detalj, kako sugeriše, može biti presudan.
Zanimljivo je i kako Malofejev opisuje sam scenario. On tvrdi da bi Rusija unapred upozorila civilno stanovništvo u Ukrajini – rok od 72 sata za evakuaciju iz zone potencijalnog udara.
To bi, prema njegovoj verziji, trebalo da smanji civilne žrtve, iako ostaje otvoreno pitanje koliko je takav scenario uopšte izvodljiv u realnim uslovima.
Nakon toga, prema njegovim procenama, usledio bi udar snage između 20 i 25 kilotona. Posledice bi, kako kaže, bile „kritične“ – razaranja velikih razmera i talas panike širom Ukrajine. Upravo taj efekat, tvrdi Malofejev, trebalo bi da slomi otpor i ubrza završetak sukoba.
Njegova projekcija ide i korak dalje, gotovo u domenu političke vizije. Nakon udara, kako predviđa, usledila bi „denacifikacija“ i posleratna obnova zemlje.
U jednoj gotovo simboličnoj slici budućnosti, Malofejev pominje da bi, za oko 80 godina, „lider slobodne Ukrajine“ mogao doći u Rusiju i zahvaliti „ruskom pilotu Ivanovu“ koji je, kako on formulše, bacio bombu i time okončao dugotrajan rat.
Takva interpretacija, naravno, otvara čitav niz pitanja o percepciji istorije i političkom narativu koji bi usledio.
Paralelno s tim, sa druge strane stižu signali koji dodatno komplikuju situaciju. Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski upozorio je na moguće smanjenje isporuka raketa za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot.
Kako je naveo, sukobi na Bliskom istoku mogli bi dodatno da oslabe podršku Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini, što menja odnos snaga i očekivanja na terenu.
Sve to zajedno ostavlja utisak da se retorika zaoštrava kako se menja i širi geopolitički kontekst. Da li su ovakve izjave realna strategija ili više politički signal – to ostaje otvoreno.
U svakom slučaju, činjenica da se ovakve ideje javno izgovaraju govori koliko je prostor za kompromis trenutno sužen i koliko su scenariji koji su donedavno delovali nezamislivo sada deo ozbiljne debate.






